To što se netko deklarira kršćaninom, ističe sociologinja religije prof. dr.sc. Ankica Marinović s IDIZ-a, ne znači nužno i da je vjernik. Mnogi se tako izjašnjavaju iz tradicionalnih i pragmatičnih razloga.
BROJNE sociološke studije i ankete provedene u svijetu i Hrvatskoj pokazuju da svi vjernici ne vjeruju u iste stvari na isti način i u istoj mjeri. Isto tako ni svi nereligiozni ljudi nisu na isti način nevjernici, piše Index.
Jedno novo istraživanje, koje je nedavno prigodno pred Uskrs naručio BBC, pokazalo je da čak četvrtina ljudi koji se smatraju kršćanima u Velikoj Britaniji ne vjeruje da je Isus uskrsnuo, no s druge strane u tu novozavjetnu priču na određeni, nedoslovan način vjeruje 10 posto nereligioznih u koje, među ostalima, spadaju i agnostici i ateisti.
Ove i druge brojke, naizgled možda i kontradiktorne, treba sagledati u odgovarajućem kontekstu.
Prije svega treba istaknuti da je prema istraživanjima iz 2015. Velika Britanija, sa samo 30 posto vjernika, šesta najnereligioznija zemlja svijeta. Listu predvode Kinezi od kojih se samo šest posto izjašnjava vjernicima, a slijede Japan sa 13 posto, Švedska sa 19 posto, Češka sa 23 posto i Nizozemska sa 26 posto.
Za usporedbu, u Hrvatskoj je 2004. godine bilo 78.1posto vjernika, 13.4 posto bilo je neodlučnih i ravnodušnih, a 8.5 posto nereligioznih, što Hrvatsku svrstava među najreligioznije zemlje u Europi.
U Hrvatskoj, koja spada među najreligioznije zemlje Europe, brojke su značajno drugačije – čak 77 posto ljudi vjeruje u uskrsnuće. No s druge strane samo 50-ak posto ih vjeruje u život nakon smrti. Studija koju je 2004. godine u Hrvatskoj na reprezentativnom uzorku od 2220 odraslih ispitanika proveo Institut za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ), pokazuje sljedeće zanimljive rezultate:
– U uskrsnuće vjeruje 77 posto ispitanika, 14 posto sumnja, a devet posto ne vjeruje
– U život poslije smrti vjeruje 52 posto, 27 posto sumnja, a 21 posto ne vjeruje
– Čak 70 posto nereligioznih se konfesionalno opredjeljuje
– Čak 69 posto nereligioznih je kršteno, 42 posto ih je primilo prvu pričest, 36 posto je krizmano i pohađalo je vjeronauk, a 25 posto odgajano je u vjeri
– Čak 24 posto nereligioznih ide u crkvu o blagdanima, 12 posto se moli o blagdanima, a osam posto se ispovijeda i pričešćuje o blagdanima
– Postoci među nereligioznima, kad su u pitanju krštenje djece, odgajanje u vjeri, posvećivanje doma, slanje djece na vjeronauk te slavljenje vjerskih blagdana, kreću se od 21 do 60 posto.
To što se netko deklarira kršćaninom, ističe sociologinja religije prof. dr.sc. Ankica Marinović s IDIZ-a, ne znači nužno i da je vjernik. Mnogi se tako izjašnjavaju iz tradicionalnih i pragmatičnih razloga.
Zanimljivo je također da naše studije pokazuju da su hrvatski vjernici vrlo slabo upućeni u biblijska učenja i dogme.
„Vjernici ne čitaju Bibliju. Čak 81% ispitanika ne čita je nikada ili rijetko, a samo oko 1.6 % čita je svaki dan. Katolički vjernici slabo poznaju ‘abecedu’ svoje vjere. Sami katolički teolozi, primjerice Milan Šimunović, ustvrdili su da u Crkvi postoji ‘religiozni infantilizam odraslih u punoj snazi, poglavito onih od 25 do 40 godina’. Također nema ni kritičkog i propitujućeg duha. Međutim, Hrvatska u tome nije izuzetak.
Članak u cijelosti možete pročitati OVDJE.
