Počela je žetva ječma, uskoro počinje i žetva pšenice, počelo se sve više govoriti o cijeni pšenice, te problematici skladištenja iste. Bez obzira na vrućine i sparine ovih dana, te visoke temperature, poljoprivrednicima ovo vrijeme ide na ruku, te će moći obaviti žetvu svojih ratarskih kultura

“Poljoprivredno-prehrambeni kompleks” – Nova Gradiška krenuo je u žetvu ozimog pivarskog ječma čijih površina PPK ima 682 hektara.

Direktor PPK dipl. ing. Franjo Tutić rekao je da je do subote (23. lipanj 2012. godine) “skinuto” s polja 420 hektara ozimog pivarskog ječma ili 62% od ukupnih količina.

“Istina da iz dana u dan “hvatamo” zriobu, jer vlage bi trebati biti ispod 14% i za sada jesu i tako nemamo troškova sušenja. Što se tiče rezultata uroda, kreće se od 5,4 tone po hektaru s tendencijom da ovaj još preostali dio treba zadržati urod u plusu, odnosno cca 5,5 t/ha”, rekao je optimistično Tutić.

PPK ima i brojne kooperante, a jedan od njih je Vjekoslav Junašević iz Nove Gradiške koji ima više od 50 hektara poljoprivrednih površina pod ječmom i to u dvije sorte. Ranu sortu Barun je uspio požeti, a nastavit će i žetvu druge sorte. Prva sorta je pokazala urod nešto manji od 6 tona po hektaru. “Zadovoljavajuće je za ovakvu godinu kakva je bila”, rekao je za Radio Nova Gradiška Junašević, te dodao “kako je bilo puno kiše kada nije trebalo, a kada je trebalo pasti kiše u ožujku nije je bilo”.

Viša stručna savjetnica iz Hrvatske poljoprivredne komore, ispostave Nova Gradiška dipl. ing. agr. Vesna Alasić ističe kako vijesti s terena govore da je vlaga u ječmu u standardu od 10,5-13%, a ono što je primjećeno, što ovisi o lokalitetu i kompletnoj agrotehnici svakog pojedinog usjeva i sorte, jest da se najveća šarolikost vidi tamo gdje je došlo do polijeganja usjeva u dosta nižim hektolitrima.

Ono što je svakako značajno, pootovo za proizvođače pivarskog ječma je da su proteini šaroliki, a to je upravo vezano s vremenskom situacijom koja je bila u jesen katastrofalna (suša) i koja je pratila usjeve sve do oborina. Tako da su sva hranjiva tek sada bila na raspolaganju biljci na korištenje. “O ostalim normama kvalitete za sada ne možemo govoriti, jer o tome brinu laboratoriji. No, u razgovoru s poljoprvirednicima prinosi su negdje manji, a negdje zadovoljavajući, dakle 6-7 tona po hektaru”, ističe Alasić.

Autor: Nikola Knežević

Komentari
Prethodni članak“Soul Tatoo” – glazba kao religija
Sljedeći članakDavid Figurić iz Stare Gradiške 3. put županijski prvak