Iako žene u Hrvatskoj brojem nadmašuju muškarce, statistike pokazuju duboko ukorijenjene razlike u obrazovanju, zapošljavanju, plaćama, položaju na tržištu rada, pa i u političkoj i znanstvenoj zastupljenosti. Žena 51,6% dok je muškaraca 48,4%
Izvor: DZS
Prosječna starost stanovništva iznosila je za žene 46,1 godinu, a muškaraca 42,6. U obje kategorije vidljivo je veliko produljenje životnog vijeka u odnosu na 1953. godinu kada je prosječna starost žena u Hrvatskoj bila 31,9, a muškaraca 29,3 godine.
Pad broja rođenih djece rezultat je niza faktora – urbanizacije, promjene društvenih vrijednosti, sve kasnijeg rađanja, manjih obitelji, migracija i općenitog starenja stanovništva.
Zanimljivo je i da se omjer spolova pri rođenju donekle uravnotežio. Dok je 1950. godine rođeno 48,4 posto djevojčica i 51,6 posto dječaka, 2023. taj omjer iznosi 49,2 posto djevojčica i 50,8 posto dječaka, što je u skladu s globalnim prosjekom.
Prema procjeni, sredinom 2023. u Hrvatskoj je bilo više žena od muškaraca i to 1.990.202 žene ili 51,6 posto i 1.869.484 muškaraca ili 48,4 posto. U istoj godini u dobi od 0 do 14 godina bilo je 13,4 posto ženske djece i 15 posto muške. U dobi od 15 do 64 godine bilo je 60,8 posto žena i 65,3 posto muškaraca. U dobi iznad 65 godina bilo je 25,8 posto žena i 19,7 posto muškaraca.
U 1950. godini žene su u prosjeku umirale sa samo 45,9 godina, a muškarci sa 42 godine, dok je 2023. prosječna dob pri smrti za žene iznosila je 80,7, a za muškarce 73,3 godine.
Podaci pokazuju dramatičan pomak u obrazovnoj i profesionalnoj strukturi žena u Hrvatskoj tijekom posljednjih šest desetljeća. Naime, 1960. tek je 29,5 posto liječnika bilo ženskog spola, dok danas žene čine gotovo dvije trećine doktora medicine, odnosno 63,8 posto.
Visoko obrazovanje, koje je 1960. bilo privilegija manjine, danas je znatno dostupnije, i ženama i muškarcima. No, među ženama i dalje postoji veći udio onih s osnovnim obrazovanjem ili manje (24,9% prema 15,3% kod muškaraca), što upućuje na generacijske razlike – starije žene često imaju niži obrazovni stupanj od svojih muških vršnjaka.
Spolna podjela zanimanja vidi se već u srednjoj školi. Kod učenika koji su završili srednju školu 2023./2024. kod ženske djece njih čak 74,3 posto završilo je umjetničke škole, dok je iste završilo 25,7 muške djece. No, s druge strane industrijske i obrtničke srednje škole završilo je 71,2 posto mladića i 28,8 posto djevojaka. Gimnazije je završilo 64 posto djevojaka i 36 posto mladića. Srednje škole za mladež s teškoćama u razvoju završilo je 40,7 djevojaka i 59,3 posto mladića.
Iako žene u obrazovanju brojem nadmašuju muškarce, na vrhu hijerarhije stvari stoje drukčije. Samo 11,1 posto rektora su žene, više je i muškaraca koji su dekani i to 70,4 posto, a 29,6 žena.
Izvor: Državni zavod za statistiku
