Tov pilića (brojlera), posebice u razdoblju intenzivnog porasta, može biti problematičan jer im se krive kosti i ne mogu stajati na nogama. Prinuđeni su ležeći uzimati hranu, ali im se zbog pasivnosti umanjuje prirast i kvalitet mesa. Glavni uzrok “padanja s nogu” nedostatak je kompleksa vitamina B u hranidbi, javlja Agroklub
Osim većih robnih uzgajivača pilića koji ovaj posao obavljaju tijekom čitave godine, u proljetnim mjesecima poljoprivredna gospodarstva uzgajaju manja jata pilića za vlastite potrebe. Oni u početku tova piliće hrane kupovnim tvorničkim koncentratima, a kasnije prelaze na obroke koje pripremaju po vlastitim recepturama. Ako u njima nema dovoljno vitamina B kompleksa, zdravstveno stanje brojlera se pogoršava.
Posljedice su krive kosti i živčane smetnje
Vitamini su vrlo bitni u hranidbi životinja. Kada se iscrpe rezerve vitamina B iz organizma, zbog smanjene otpornosti, evidentna su razna oboljenja, a najčešće je takozvano “padanje s nogu“. “Karakteristično je za tovne pasmine uzrasta tri do pet tjedana, kada počinje nagli prirast. Čest je i kanibalizam, odnosno, međusobno kljucanje pilića“, objašnjava za Agroklub doktor veterinarske medicine, Petar Pavković.
Zbog nedostatka ovih vitamina, nastaju poremećaji u prometu hranjivih tvari pa su primjetne smetnje i u živčanom sustavu, točnije drhtanje, grčevi ili iznemoglost. Životinja pri hodu tetura, odnosno, više puta pada i ustaje.
U kojoj hrani ima vitamina iz grupe B?
Vitamina iz grupe B najviše ima u žitaricama i zelenoj hrani. Koncentrati koji se koriste za hranidbu peradi, možda ponekad sadrže manje vitamina nego što bi trebalo, ali uglavnom ne treba sumnjati u kvalitetu koncentrata koji je provjeren u laboratoriju.
Najčešće griješe uzgajivači peradi koji, zbog uštede, tvornički koncentrat previše “razblažuju“ kukuruznom prekrupom i tako smanjuju neophodan postotak vitamina.
Ima li lijeka za padanje i iznemoglost pilića?
Lijeka ima, ali je najvažnija preventiva. Za preventivu se upotrebljavaju razni vitaminski dodaci pri spravljanju hrane. “U obroke se može dodavati i svježi pivski kvasac u malim količinama, primjerice od jednog do tri grama dnevno po životinji ili suhi kvasac, ubačen u vodu za piće, s tim što se prethodno u njoj dobro otopi. Kao lijek može pomoći “aneurin“ otopina, inače namijenjena za davanje putem injekcija. Stavlja se u vodu za piće, kao ampula od deset mililitara na dvije litre vode“, ističe Pavković.
IZVOR: Agroklub
Foto: Ilustracija
