Premda je nova EU regulativa koja zabranjuje uporabu plastičnih predmete za jednokratnu upotrebu, poput pribora za jelo, tanjura i slamki od 2021., izglasana u EU parlamentu, usmjerena na zaštitu okoliša, proizvođači plastike upozoravaju da će zabrana djelovati negativno – i ekološki i gospodarski.
„Industrija ne podupire ovaj potez. Smatramo da je donesen ishitreno i bez provedene odgovarajuće procjene utjecaja na okoliš. Ovime će se neopravdano zatvoriti brojna radna mjesta, a alternativni proizvodi bit će lošiji za okoliš od postojećih“, istaknula je Gordana Pehnec Pavlović, pomoćnica direktora Sektora za industriju i IT HGK i tajnica Udruženja industrije plastike i gume.
„Uz SUP (Single Use Plastics) Direktivu, poruka potrošaču ostaje jednaka – uzmi i baci, umjesto da se, u skladu s EU Strategijom za plastiku i Akcijskim planom za kružno gospodarstvo, radi na vraćanju korisnog otpada natrag u proizvodnju. Industrija plastike u Hrvatskoj, kao i na razini EU, želi biti partner u rješavanju problema otpada, ali ga ne može sama riješiti. Nažalost, trenutačno trpimo financijske posljedice neučinkovitog sustava“, zaključila je.
Industrija plastike i gume sudjeluje sa pet psoto u strukturi ukupne prerađivačke industrije u Hrvatskoj. Više od 700 tvrtki registriranih u ovoj djelatnosti zapošljava više od 8.200 radnika, a u 2017. ostvarili su ukupne prihode od 5,6 milijardi kuna. U toj je godini uvoz iznosio 953,3 milijuna dolara, dok je izvezeno roba u vrijednosti od 437,1 milijuna dolara. Sektor od 2012. bilježi kontinuirani rast proizvodnje i pripada među rijetke djelatnosti koje su povećale svoju proizvodnju u odnosu na predratno doba. U 2018. je proizvodnja dosegla rekordnih 224.984 tone, što je u odnosu na 1990. povećanje više od 60 posto. Najvažniji proizvodi domaćih tvrtki plastične su cijevi i spojnice, ambalaža, proizvodi za graditeljstvo te ostali plastični i gumeni proizvodi.
Izvor: Jutarnji.hr
Foto: IFL Science
