Klimatske promjene uzrokovane izravnim čovjekovim utjecajem događaju se brže nego li su znanstvenici u najcrnjim scenarijima predviđali, učinci su vidljivi ne samo na Grenlandu nego na svim dijelovima Zemlje. Saborski zastupnici su o klimatskom promjenama raspravljali u srijedu,25. rujna, u ime zastupnika Kluba HSS-a i Demokrata govorio je Davor Vlaović rekavši da su predloženi zakoni nužnost ukoliko želimo da se život, kakav poznajemo, na Zemlji nastavi jer zaštita zraka kao jedne od najvažnijih sastavnica okoliša je nužnost, a nemilosrdnim ispuštanjem štetnih tvari ga mijenjamo što ima nesagledive posljedice na život.
„Zbog enormne emisije stakleničkih plinova klima se mijenja, dobro je da su se djeca organizirala diljem svijeta i upozoravaju nas koji odlučujemo o njihovim i budućnosti Zemlje da moramo hitno donijeti prave odluke. Nažalost sporo reagiramo i kasnimo s konkretnim reakcijama na klimatske promjene. Prespori smo i premlako reagiramo.“Vlaović je izrazio nezadovoljstvo načinom hrvatske reakcija jer kaže donošenje zakonodavnog okvira prije Akcijskog plana i imenovanja Savjeta za klimatske promjene siguran je put za kašnjenje i kaskanje za naprednijima kao što je Njemačka koja je svojim gospodarstvenicima i građanima dala konkretne smjernice što i kako činiti.„Mali smo i ne možemo puno utjecati na globalne svjetske tokove, ali možemo voditi brigu o samima sebi. Naši gospodarstvenici su sami održali stručni skup o klimatskim promjenama i načinu kako će klimatske promjene utjecati na budućnost poljoprivrede do 2050. Upozoravaju na pad poljoprivredne proizvodnje do 10%. Mi već sad imamo veliki pad proizvodnje u poljoprivredi zbog lošeg poljoprivrednog zakonodavstva, a utjecaj klimatskih promjena kao što su erozija, povećanja temperature i suša tek slijedi.
Sve to će zasigurno uzrokovati i promjene sjetvenog plana i promjenu uzgajanih kultura. Već nam se događaju novi štetnici, nove bolesti. Imamo resurse, treba upotrijebiti znanje i ne dopustiti da u Hrvatskoj ostanemo gladni.“Vlaović je upozorio na planiranje u gospodarstvu jer 40% električne energije Hrvatska dobiva iz hidropotencijala, a promjene vodnog režime uzrokovane klimatskim promjenama mogu znatno utjecati na daljnju razinu proizvodnje, te zaključio da se treba okrenuti obnovljivim izvorima kao što je vjetar, sunce ili biomasa kao biljni ostatak u poljoprivredi. Pozvao je na bržu realizaciju projekta izgradnje retencija za što postoje osigurana sredstva iz EU fondova, a iste bi spriječile poplave uzrokovane bujicama koje se događaju sve češće od Zagreba, Zadra do Okučana, Cernika i Stare Gradiške u Brodsko-posavskoj županiji.„Zakon o zaštiti zraka nam treba, Zagreb, Rijeka, Sisak, Slavonski Brod nemaju zrak prve kategorije tijekom cijele godine. To se konstatira i ništa se ne čini. Novim zakonom delegiramo poslove i odgovornosti prema jedinicama lokane i regionalne samouprave, gradovima i županijama koji moraju napraviti akcijske planove, ali im s druge strane ne dajemo alate. Samo u Slavonskom Brodu je više od 5.000 obiteljskih domaćinstava koja bi trebala promijeniti energent za grijanje i s drva prijeći na ekološki prihvatljiviji energent sami financijski to ne mogu podnijeti. Hoće li država reagirati i pomoći građanima Slavonskog Broda da dobiju povlaštene cijene plina i subvenciju za prelazak na ekološkiji energent s manjom emisijom stakleničkih plinova. Odgovora nema. Gradovima treba pomoć s državne razine“Vlaović je u dijelu rasprave koji se odnosio na Zakon o zaštiti zraka pozvao na jačanje uloge Državnog hidrometeorološkog zavoda kao i financijsko i kadrovsko osnaživanje. Rekao je također da interakcija mora biti obostrana i da DHZM ukoliko želi podršku države i građana mora provoditi hrvatske zakone posebice onaj o zaštiti od tuče i nabaviti dovoljan broj protugradnih raketa kako hrvatske njive ne bi i u 2020. bile uništene ledom i nevremenom prije berbe kombajnima.
