Na 77. sjednici Vlade RH donesen je Nacionalni plan stambene politike Republike Hrvatske do 2030., prvi i krovni strateški dokument o stanovanju u Hrvatskoj, kao i Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana za razdoblje 2025. – 2027.
Republika Hrvatska, kao i čitava Europska unija, suočava se s izazovom priuštivosti stanovanja, a osobito su pogođene mlade obitelji kojima je stjecanje nekretnine otežano zbog rasta cijena nekretnina i rasta cijena najma u proteklim godinama.
Na temelju Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. u travnju 2023. Vlada RH donijela je Odluku o pokretanju postupka izrade Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine i Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana.
Aktivnosti za izradu Nacionalnog plana stambene politike započele su izradom opsežnih analiza koje su bile podloga za kreiranje stambene politike. U travnju 2023. osnovana je i interdisciplinarna Radna skupina, koja je okupila 31 predstavnika iz područja arhitekture, urbanizma, graditeljstva, sociologije, demografije i ekonomije, stručne i akademske zajednice, institucija i jedinica lokalne samouprave.
Polazeći od teze da je stanovanje jedna od osnovnih ljudskih potreba te da dom predstavlja temelj stabilnosti i sigurnosti pojedinca i obitelji, okosnicu društvenog i emocionalnog života, ali sve češće i radno mjesto, Nacionalni plan stambene politike definirao je posebne ciljeve u području stanovanja, a osnovna svrha svih ciljeva je građanima omogućiti priuštivo stanovanje koje istodobno mora zadovoljiti utvrđene standarde kvalitete.
Kroz Nacionalni plan stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine teži se postizanju i dodatnih ciljeva poput smanjenja iseljavanja, stambenog zbrinjavanja mladih, naseljavanja deficitarnim kadrom, povećanja radne mobilnosti, olakšavanja života starijim osobama, povećanja konkurentnosti domaćeg gospodarstva, izvrsnosti u arhitekturi, zelene i kružne stanogradnje, održive stanogradnje i dr.
Priuštivo stanovanje podrazumijeva da kućanstvo
najviše 30 % ukupnih prihoda troši na stanovanje.
Nacionalni plan stambene politike sadrži posebne ciljeve koji su povezani s programima u državnom proračunu i mjeri se kroz pokazatelje ishoda, kvantitativne ili kvalitativne mjerljive podatke koji omogućuju praćenje, izvješćivanje i vrednovanje uspješnosti u postizanju utvrđenog posebnog cilja. Nacionalni plan predviđa dva akcijska plana, prvi za razdoblje od 2025. do 2027. godine, a drugi od 2028. do kraja 2030. godine.
Posebni ciljevi Nacionalnog plana stambene politike su:
1. Priuštivo stanovanje
2. Održivo stanovanje
3. Prostor u funkciji stanovanja
Uzimajući u obzir da je tržište nekretnina te stanovanje sektor koji se razvija i mijenja te na njega utječu vanjski čimbenici poput energetske krize, inflatornih pritisaka, dostupnost, opterećenost i mogućnost građevinskog sektora nužna je kombinacija više različitih mjera i aktivnosti kako bi se postigli željeni ciljevi.
Vlada Republike Hrvatske, kao izvršna vlast, raspolaže s četiri poluge u uspostavi sustava priuštivog stanovanja, a to su: financijska, porezna, zemljišna i ekološko-energetska poluga, uz pravno-upravljački okvir.
Povećanje ponude stambenih jedinica, aktiviranje praznih stanova i sigurniji dugoročni najam
Mjerama i aktivnostima za provedbu ciljeva povećat će se ponuda stambenih jedinica za priuštivo stanovanje, urediti područje dugoročnog najma stanova, uz ograničavanje kratkoročnog najma te odgovoriti na regionalne razlike dostupnog stanovanja u RH.
Kroz nove modele stanogradnje i suradnje s jedinicama lokalne samouprave gradit će se nove zgrade i poticati stambeno neprofitno zadrugarstvo. Mladima će se olakšati stjecanje prve nekretnine kroz poticaj u obliku povrata plaćenog poreza.
Ujedno, težit će se kvalitetnijem i održivijem stanovanju kako bi se smanjili troškovi stanovanja. Aktivnom zemljišnom politikom kroz prenamjenu zemljišta i uređenje infrastrukture olakšat će se gradnja priuštivih stanova, a prostor će se prilagoditi potrebama priuštivog stanovanja, uz poticanje jedinica lokalne samouprave da aktivno promišljaju stambene kapacitete i potrebe građana na svojim područjima kroz izradu lokalnih stambenih programa.
Ukupna vrijednost mjera i aktivnosti Nacionalnog plana do 2030. je 2.027.548.819 EUR, od čega se za provedbu prvog Akcijskog plana predviđa 683.565.949,00 EUR.
Financiranje se planira iz Državnog proračuna i fondova EU, a projekti stanogradnje dijelom će se financirat i kroz Urbani razvojni fond.
Novim zakonodavnim okvirom uspostavit će se temelj za Revolving fond priuštivog stanovanja kojim će upravljati HBOR od 2028. godine. Važno je istaknuti da je Europska unija u novom mandatu Europske komisije prioritizirala problem priuštivosti stanovanja na europskoj razini te se očekuje otvaranje dodatnih fondova i dostupnost sredstava za financiranje priuštivosti stanovanja.
Izmjene Zakona o društveno poticanoj stanogradnji upućene u saborsku proceduru
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji, s Konačnim prijedlogom zakona, upućen je danas sa sjednice Vlade u saborsku proceduru po hitnom postupku.
Značajna povećanja troškova gradnje dovela su do nemogućnosti ugovaranja izvođenja radova u programima POS-a te su se postupci javne nabave učestalo poništavali jer su najviše cijene koje je moguće ugovoriti u POS-u preniske u odnosu na tržišne. Prijedlogom Zakona se povećava prodajna cijena stana na 1.912 eura, što će u kratkom roku omogućiti izgradnju novih stanova. Važno je istaknuti da će cijena POS stanova ostati od 20 do 40% niža od tržišne cijene.
Također, Zakonom se omogućava isplata potpore u vidu povrata novčanih sredstava u dijelu plaćenog poreza za kupovinu stambene nekretnine građanima Republike Hrvatske koji su mlađi od 45 godina i koji kupuju ili grade svoju prvu stambenu nekretninu, ovisno o primjerenoj površini stana i lokalnoj prosječnoj cijeni stana.
Pravo na povrat poreza imat će svi mladi koji kupuju nekretninu nakon 1. siječnja 2025. na način da se uzima u obzir odgovarajuća površina i prosječnu cijenu stana, a isključit će se oni koji kupuju stan 30 % skuplji od lokalnog prosjeka ili 30 % veće površine od predviđene Zakonom.
Zakonom se uređuje i pokretanje novog Programa priuštivog najma u koji bi se uključili stanovi u vlasništvu RH i svih povezanih subjekata, ali i višegodišnji prazni stanovi privatnih osoba na način da se, uz potporu vlasnicima, kroz Program daju u najam građanima koji ne mogu svoje stambeno pitanje riješiti na tržištu nekretnina.
Cilj je ovih izmjena i dopuna ublažiti negativni utjecaj povećanja cijena stanova za kupovinu prve stambene nekretnine i povećanje ponude priuštivih stanova za one građane koji na tržištu ne mogu riješiti svoje stambeno pitanje, do donošenja novog Zakona o priuštivom stanovanju krajem godine kojim će se sustavno urediti i objediniti ova problematika.
Foto: ilustracija
