Kako znamo kada stiže proljeće? Kada se livade počnu šareniti u raznim bojama prvog cvijeća.

Ako ne živite u nekim toplijim krajevima Lijepe Naše, prve vjesnike proljeća morat ćete pričekati do veljače kada će se ispod snježnog pokrivača u šumarcima, ali i u nekim vrtovima, pojaviti prve visibabe (Galanthus nivalis). Očarat će vas svojim bijelim cvjetovima i nagovijestiti da topli dani i nisu tako daleko. Iako bi većina najradije zasukala rukave i ubrala si barem jedan mali stručak, podsjetit ću vas da su kod nas zaštićena vrsta. Nakon njih će se na tratinama i u šumarcima pojaviti prvi šafrani i jaglaci. Šafran (Crocus sp.) na prirodnim staništima dolazi svjetloljubičaste boje u skupinama koje se svake godine same dijele pa su sve veće i veće. U vrtovima ćemo najčešće naći neke od kultivara koji dolaze u svim bojama, osim crvene. Ako ne prije, iduće jeseni izaberite svoju boju i posadite ih u vlastitom vrtu. Oduševit će vas svojim šarenim cvjetovima u obliku pehara.

Tu su i jaglaci (Primula sp.). Neki će ih okusiti i prije proljeća u nekom od sirupa protiv kašlja. Ako zanemarimo to, oduševit će vas svojim žutim cvjetovima na šumskom proplanku ili vrtu. Osim ovih žutih cvjetova na tržnicama možete pronaći ružičaste, crvene ili plavoljubičaste, nastale marljivim radom stručnjaka.

Bilo bi neumjesno zaboraviti vrstu koja nas, iako nije autohtono naša, redovito uveseljava svojim zlatnožutim grozdastim cvatovima opojna mirisa. Sigurno ste već prepoznali da se radi o “mimozi” (Acacia dealbata), biljci koja svoje korijene vuče iz daleke Australije, ali se aklimatizirala u prekrasnom dubrovačkom primorju. Raste kao drvo ili grm, a na izvornom staništu naraste i do 10 m. Česta trajnica ranoproljetne cvatnje je i bergenija ili josipovac, kako je ponegdje zovu (Bergenia delavayi), koja svojim najčešće ružičastim grozdastim cvatovima oživi vrt kada se ostatak vegetacije tek budi. Ljepoti cvijeta doprinose veliki kožasti zimzeleni listovi.

Nakon njih u vrtu se javljaju zumbuli, narcise i tulipani. Prvi iz ove skupine koja je podijeljena po obliku cvijeta, razveselit će nas trubasti sunovrat  (Narcissus sp.) svojom cvjetnom glavicom boje sunca, a zasađen na sunčanom položaju, procvast će već u ožujku.

U isto vrijeme slatkastim mirisom, najčešće plavih cvatova, vrt i dom ukrasit će i zumbuli (Hyacinthus orientalis). U posljednje vrijeme na tržištu se sve češće javljaju zumbuli ružičastih, crvenih, bijelih i žutih cvijetova. Na kraju da se sjetimo i tulipana (Tulipa sp.), koji su posljednje mjesto zaslužili ne zbog izgleda, već zbog vremena cvatnje. Prepoznatljivi su po različitim oblicima cvijeta koji dolaze u najrazličitijim bojama, od šatirano bijelih, preko žutih, ružičastih, crvenih do onih tamnoljubičastih. Biljke potiču iz Turske, ali su prije nekoliko stotina godina s oduševljenjem prihvaćene u Nizozemskoj i postalie njen zaštitni znak. Kada procvatu, znat ćete da je proljeće stiglo, da su hladni zimski dani daleko iza nas i da se treba pripremiti za nove radove u vrtu, kako bi ovoga ljeta zablistao punim sjajem.

I na kraju je potrebno istaknuti da se branjem nadzemnih dijelova zaštićenih proljetnica za osobne potrebe one posebno ne ugrožavaju. Dakle, dozvoljeno je ubrati koji cvijet tijekom šetnje.  Za razliku od toga, sakupljanje cijelih biljaka dovodi do njihovog trajnog uklanjanja sa staništa čime se značajno utječe na veličinu njihovih prirodnih populacija. Stoga, želite li zaista ove vjesnike proljeća držati samo nekoliko dana u vazi, umjesto da uživate u njima u prirodi kroz godine?

tekst: mojcvijet.hr

Komentari
Prethodni članakI na kraju ipak kompromis / Foto
Sljedeći članakTREĆE HODOČAŠĆE POŽEŠKE BISKUPIJE U SVETU ZEMLJU