Ministrica poljoprivrede Marija Vučković s državnim tajnicima Zdravkom Tušekom, Šimom Mršićem i v.d. ravnateljice Uprave za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju Željkom Gudelj-Velagom u srijedu, 5. listopada 2022. godine, u Zagrebu pred više od stotinu predstavnika tijela državne uprave, lokalne i regionalne samouprave, sektorskih udruženja poljoprivredno-prehrambenog sektora i zainteresirane javnosti prezentirala Nacrt strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike 2023.-2027., temeljni dokument za korištenje europskih poljoprivrednih fondova u narednom razdoblju.
Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje 2023.-2027. nasljednik je Programa ruralnog razvoja, ali obuhvaća i izravna plaćanja i sektorske intervencije, te je poslan na odobrenje u Europsku komisiju u petak, 23. rujna 2022. godine. U roku od šest do osam tjedana očekuje se odgovor Europske komisije te je završen i postupak elektroničkog savjetovanja s javnošću, nakon tri kruga konzultacija s dionicima koje su uključivale više od 7000 sudionika uživo i online.
Ministrica Vučković istaknula kako je u okviru Strateškog plana hrvatskoj poljoprivredi osigurano gotovo 3,8 milijardi eura, naglasivši kako je, s obzirom na izazove s kojima se susreću naši poljoprivrednici, Vlada na čelu s Andrejem Plenkovićem podignula stopu nacionalnog doprinosa s 15 % na 20 % te na taj način povećala ukupnu omotnicu za 103,5 milijuna eura. Uz sredstva za Prijelazno razdoblje (2021. i 2022.) vrijedna 1,75 milijardi eura te 131 milijun eura za provedbu reformi u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, hrvatska poljoprivreda na raspolaganju ima više od 5 milijardi eura za razdoblje 2021.-2027.
Na predstavljanju Strateškog plana naglašeno je da je, uz dodatna sredstva za povoljne kredite i jamstva (FI), osigurano više od 223 milijuna eura za primarnu proizvodnju te 155 milijuna eura bespovratnih sredstava za ulaganja u preradu poljoprivrednih proizvoda te da zelena tranzicija, digitalizacija i generacijska obnova ostaju ključni za opstanak i razvoj hrvatske poljoprivrede. Tako će se mladim poljoprivrednicima staviti na raspolaganje gotovo 114 milijuna eura, uz povećanu pojedinačnu potporu, maksimalni intenzitet potpore za ulaganja 80 posto i mogućnost kupnje poljoprivrednog zemljišta kroz zajmove/kredite. Također, mliječne krave i prvotelke prioritizirane su kao osjetljivi sektori u okviru proizvodno vezanih potpora, a u koje je dodatno uključen sektor sjemenarstva i omogućeno je korištenje ove potpore ekološkim proizvođačima.
Prilikom predstavljanja ministrica poljoprivrede je naglasila kako je obaveza svih zemalja članica osigurati 25 % sredstava za izravna plaćanja za eko sheme, istaknuvši ih kao izazov i priliku za hrvatske poljoprivrednike, uz samu potporu za ekološku poljoprivredu vrijednu više od 237 milijuna eura, osigurana dodatna sredstva i zasebne natječaje za ekološke proizvođače. Od prvog Nacrta SPP ZPP-a povećan je iznos sredstava za korištenje obnovljivih izvora energije te za dobrobit životinja, uz novu potporu za junice u intervenciji dobrobit životinja, s obzirom na smanjeni domaći uzgoj u proteklom desetljeću. U okviru sredstava za društvenu i komunalnu infrastrukturu u ruralnim krajevima novost u novom programskom razdoblju će biti ulaganja u javna skloništa za napuštene i izgubljene životinje i centre za unaprjeđenje i razvoj poljoprivrede.
U odnosu na Program ruralnog razvoja povećana su sredstva i za LEADER program na 103 milijuna eura, što lokalne akcijske grupe pozicionira kao ključne za donošenje specifičnih mjera i usmjeravanje sredstava sukladno lokalnim razvojnim potrebama. Dodatno, velika pažnja će se pridavati sustavu poljoprivrednog znanja i inovacija tzv. AKIS-u koji će osigurati stvaranje novih znanja i inovativnih rješenja, njihovo prenošenje i razmjenu, uključujući i ona stvorena u drugim državama članicama ili kroz zajedničke projekte. Uspostavit će se cijeli sustav potpore korisnicima AKIS-a u njihovu razumijevanju novih praksi i tehnologija njihovoj primjeni u praksi, uz naglasak da će ključno biti detektirati, a onda i zadovoljiti specifične potrebe hrvatskih poljoprivrednika.
