Unatoč tome što je hladno ne morate odustati od uzgoja povrća i začinskog bilja. I pri nižim temperaturama u malim urbanim vrtovima na zaštićenim balkonima i u zimskimvrtovima uspijevat će sve one vrste povrća koje podnose hladnoću odnosno koje mogu nastaviti rasti nakon mrazeva jer se neće smrznuti. Dakle, nema razlike između onih zasađenih u tegli ili na vrtu.

No, na nekoliko stvari ipak morate pripaziti. Diplomirana inženjerka agronomije Sunčica Dombaj iz Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu napominje da moramo imati na umu kako i u hladno vrijeme povrću treba dosta svjetla. Naime, kako dan traje oko 9 sati u ovim mjesecima, neke će vrste osjetljive na dnevno svjetlo rasti usporeno ako ne izaberemo kultivare kratkog dana – primjerice, salatu i neke vrste luka. Sunčica Dombaj preporučuje da za uzgoj odaberemo one vrste koje se mogu ubrati brzo po sjetvi ili pak one koje se kontinuirano pobiru. Od lisnatog povrća to su matovilac, rikula, špinat, cikla i blitva, a od korjenastog i lukovičastog siju se mrkva, rotkvica, koraba, peršin listaš i luk vlasac. Možete zasaditi i poriluk, no računajte na to da će mu trebati više vremena za dozrijevanje, prenosi Večernji.

S obzirom na to da većina začinskih biljaka samoniklo raste u prirodi, razvile su sposobnost brzog širenja kako bi lakše opstale među većim biljkama. Takvim biljkama pripadaju i majčina dušica te origano pa je potrebno paziti kako i kamo ih sadite.

U jedan standardni balkonski sandučić dužine 60-ak cm posadite najviše tri vrste začina, ostavljajući pritom razmak između biljaka. Možete kombinirati dva začina koja rastu uspravno s jednim puzajućim. Naprimjer, zajedno mogu ići timijan, bosiljak i origano, s tim da se bosiljak stavlja u sredinu jer je najviši, a origano će biti potrebno s vremena na vrijeme malo ukrotiti.

Ako želite uzgajati svaku začinsku biljku pojedinačno, onda je dobro odabrati teglu čiji promjer iznosi najmanje 10 cm jer će se začinsko bilje brzo širiti pa će tegla u konačnici postati pretijesna. Za začine koji s vremenom razvijaju jači korijen kao što su komoračceler i peršin, trebate odabrati nešto veću i dublju teglu (promjera najmanje 15 cm).

Kako kod uzgoja začina ne bi došlo do truljenja i propadanja biljaka, važno je prije sadnje osigurati drenažu zemlje. Drenažu je moguće napraviti od kamenčića koje možete skupljati na moru dok ste na plaži, običnog šljunka te glinopora koji se može kupiti u gotovo svim vrtnim centrima.

Vrste začinskog bilja za uzgoj na balkonu

Poznato je da je biljkama za rast potrebno osigurati dovoljnu količinu svjetlosti. O suncu su ovisni peršin, bosiljak, ružmarin, korijanderkoparkaduljaoriganomažuran, majčina dušica, timijan i estragon. Terasa, prozor ili balkon na kojem planirate uzgoj začinskog bilja trebao bi biti okrenut prema jugu ili jugozapadu. Začini koje je moguće uzgojiti na balkonu, terasi ili prozoru okrenutom prema istoku, zapadu ili sjeverozapadu su vlasac, matičnjak ili melisa, metvica, angelika i ruta.

Lovor

Lovor ne voli previše vlažno tlo pa je najbolje da ju posadite u posudu s dobrim drenažnim sustavom. Posuda bi na dnu trebala imati nešto veće rupice od prosječnih kako bi voda mogla brže otjecati. Lovoru najviše odgovara balkon ili prozor koji je okrenut u smjeru zapada ili istoka. Potrebno je paziti da se na stabljikama i lišću biljke ne pojave insekti, a od toga se možete osigurati premazivanjem listova uljem nima.

Bosiljak

Bosiljak voli jaku svjetlost i toplinu, a najbolje mu odgovaraju zapadni ili južni balkon ili prozor. Dakle, ako se tijekom toplijeg vremena drži na balkonu ili terasi, u kasnu jesen bosiljak treba premjestiti u zatvoreni prostor. Bosiljak je najbolje uzgajati iz sjemena, no ako kupite sadnicu u vrtnom centru onda ju samo presadite u veću teglu. Potrebno ga je često zalijevati, ali ne treba pretjerivati jer on ne podnosi dobro puno vode.

Vlasac

Vlasac je idealna začinska biljka za balkon pošto ga tijekom zime nije potrebno unositi unutra jer jako dobro podnosi niske temperature na kontinentu. Vlasac najbolje raste na jakom svijetlu, a najbolja pozicija za njega je balkon okrenut prema jugu. Ako ste početnik, onda je biljku najbolje kupiti u vrtnom centru te ju kasnije presaditi u bogatu organsku zemlju.

Metvica ili menta

Metvica ili menta više voli južnu poziciju i ne voli biti u sjeni. U našim krajevima metvica može čak i prezimiti jer joj temperatura i do -20 stupnjeva ne šteti, a ispod snijega može podnijeti čak i niže temperature.

Majčina dušica

Majčina dušica vrlo je zahvalna vrsta začinskog bilja za uzgoj jer joj nije potrebno puno vode. U uvjetima povećane vlage ona može oboljeti pa ju je potrebno uzgajati u teglicama koje imaju veće rupe na dnu te na poziciji s dosta sunca jer preferira sušu.

Origano

Origano je sastavni dio mediteranske kuhinje i ova biljka nema velike zahtjeve kada se radi o zalijevanju. Kod uzgoja origana treba paziti da tlo nije previše vlažno. Pogoduju mu osunčana mjesta jer ima veliku potrebu za svjetlosti i toplinom, a najbolje ga je saditi u veće tegle.

Peršin

Peršin je jedan od najčešćih začina koji se uzgajaju kod nas. Njemu odgovara rahla, plodna zemlja te toplo i sunčano mjesto. Ne voli izravno sunce jer mu lišće počne žutjeti. U tanjuriću koji je ispod tegle uvijek treba biti malo vode, a i sami listovi peršina mogu se prskati vodom. Za uzgoj peršina dovoljna je klasična posuda za cvijeće pošto nema veliki korijen. Nakon što izrastu velike stapke s listovima, potrebno je redovito obrezivati peršin škarama za vrt.

Ružmarin

Ružmarin je malo drugačiji od ostalih začina jer mu je potrebno duže vremena da proklija. Za sadnju je poželjno imati svježe sjeme i sijati ga u travnju. Ružmarin inače voli puno sunca, ali može uspjeti i u hladu. Što se tiče mlađih biljaka ružmarina, bilo bi ih poželjno da ih za vrijeme hladnijih dana maknete s balkona.

Iako postoje neke vrste začinskog bilja koje može prezimiti na balkonu, većina ne podnosi niske temperature pa vodite računa da ih na vrijeme sklonite na toplije mjesto, prenosi

Foto: evitaochel/Pixabay

 

Komentari
Prethodni članakVodovod zapadne Slavonije: Moguće zamućenje vode, radi se na sanaciji kvara
Sljedeći članakNovogradiščani na Sajmu “Dubrovnik EXPO”