Većinom glasova Ustavni Ustavni sud nije nije prihvatio ocjenu ustavnosti Zakona o trgovini, vezanu uz najnovija pravila o radu trgovina nedjeljom.
Zatražila ju je Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), niz manjih trgovačkih poduzeća i obrta, te stranka Fokus.
”Nismo prihvatili prijedlog za pokretanje postupka vezano uz Zakon o trgovini. Ovo rješenje doneseno je većinom od 10 glasova, troje sudaca je bilo protiv, a četiri suca su najavili izdvojeno mišljenje”, kazao je predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović, piše dnevnik.hr
Protiv su bili suci Andrej Abramović, Lovorka Kušan i Goran Selanec koji su najavili izdvojena mišljenja, a izdvojena podupiruća mišljenja najavili su suci Ingrid Antičević Marinović, Branko Brkić i Miroslav Šumanović, navodi se u odluci Ustavnog suda, koji je objavio detalje na svojim internetskim stranicama.
Šeparović je podsjetio da su već odlučivali o tzv. neradnoj nedjelji: ”2004. smo ukinuli taj Zakon zbog nejednakosti u postupanju ovisno o površini prodajnog prostora. Drugi puta smo ukinuli jer nije bio obrazložen cilj koji se htio postići zabranom rada nedjeljom. U pravnom poretku Republike Hrvatske nedjelja je dan koji se smatra danom odmora te reguliranje radnog vremena ovisi o slobodnoj volji zakonodavca.”
”Ovu odluku treba promatrati u kontekstu ovog Zakona. Ne mogu se stajališta Ustavnog suda sadržana u zakonima koji su nekad bili na snazi, automatski primjenjivati nekritički”, kazao je i naglasio: ”Smatramo da treba izbalansirati prava i interese trgovaca, zaposlenika i potrošača. Analizom sve tri grupe utvrdili smo da nijedna grupe ovime ne trpi prekomjeran teret.”
Ustavni sud prigovor podnositelja da Ustav ni mjerodavno domaće i međunarodno pravo ne određuju nedjelju kao dan tjednog odmora radnika nije razmatrao. Odbacio je tvrdnje da su Zakonom nerazmjerno ograničene poduzetničke slobode, da mjera nije razmjerna te da se zaštita radnika, što je Vlada navela kao cilj donošenja Zakona, mogla osigurati i izmjenama Zakona o radu.
Pojedini predlagatelji tvrdili su, suprotno stajalištu Ustavnog suda, da se osporenom mjerom narušavaju prava radnika u djelatnosti trgovine te interesi potrošača.
“Imajući u vidu da osporena mjera ni jednom od adresata nije nametnula prekomjerni teret, Ustavni sud ocijenio je da je osporena mjera razmjerna cilju koji se njome želio postići”, kazao je Šeparović.
”Ne može netko zbog potrošačkih navika reći da je to kršenje njegovih ustavnih prava”
”Što se tiče trgovaca, doista se radi o ograničenju poduzetničkih sloboda, no sporno je bilo je li to sukladno Ustavu ili nije. Ovdje trgovci, pa i mali, imaju slobodu od ponedjeljka do subote odrediti radno vrijeme, imaju 16 radnih nedjelja, imaju blagdane za koje Vlada odredi da mogu raditi, a postoje i iznimke – škole, aerodromi, benzinske pumpe… Ocjenjujući to kao i prava zaposlenika i potrošača, utvrdili smo da im nije nametnut teret. Vlasnička struktura, što se tiče malih trgovaca, kao i površina objekata mogla bi predstavljati diskrimantorni kriterij i zato Ustavni sud nije prihvatio te kriterije”, kazao je Šeparović.
Što se tiče zaposlenika, istaknuo je da oni kao i svi građani imaju pravo na privatan i obiteljski život, ali su s druge strane dužni raditi 16 nedjelja: ”Dužni su raditi i za blagdane koje Vlada odredi kao radne. Kad se to stavi u kontekst trgovaca i potrošača, smatramo da je postignuta ravnoteža. Što se tiče potrošača, svi možemo kupovati od ponedjeljka do subote, možemo kupovati 16 nedjelja u godini, možemo ići u prodajne objekte koji su iznimka. Prema tome, sama promjena potrošačkih navika nije ustavno-pravno relevantni razlog. Ne može netko zbog potrošačkih navika reći da je to kršenje njegovih ustavnih prava.”
”Odbili smo i zahtjeva za ocjenu Zakona o izbornim jedinicama i odbacili prijedloge. Odluka je donesena većinom od devet glasova”, dodao je.
Protiv su bili suci Andrej Abramović, Ingrid Antičević Marinović, Lovorka Kušan i Goran Selanec koji su najavili izdvojena mišljenja.
Izdvojena podupiruća mišljenja najavili su suci Branko Brkić, Davorin Mlakar i Miroslav Šumanović.
Ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor zatražile su odvojeno dvije skupine oporbenih saborskih zastupnika.
Osnovni prigovor je bio da se propisanim načinom određivanja područja 10 izbornih jedinica, s brojem birača upisanih u registar birača kao osnovi za njihovo određivanje, i nadalje ne ostvaruje jamstvo jednakog biračkog prava.
Predlagatelji su, suprotno zaključku Ustavnog suda, isticali da postoji znatno odstupanje između broja punoljetnih stanovnika i osoba koje su upisane u registru birača.
Ustavni sud je ocijenio da kod kreiranih izbornih jedinica nema očiglednih odstupanja od “socioloških, kulturoloških, zemljopisnih ili sličnih ustaljenih obrazaca organizacije svakodnevnih odnosa u hrvatskom društvu”, navodi se u detaljima objavljenima na njihovim internetskim stranicama.
Foto: ilustracija
