Uprava šuma podružnica Nova Gradiška obilježila je Međunarodni dan šuma. Tom prigodom na izletištu Strmac postavljena je „Šumarska knjižnica“- klupica s kućicom s knjigama i tiskovinama koje populariziraju šumarstvo i slobodne su za korištenje.
Ovo je mala, simbolična gesta, gdje smo došli na ideju da ovaj časopis i popularizaciju šumarstva u Hrvatskoj dostavimo i ovdje na izletište Strmac, za koje se nadamo da će i općina Cernik zajedno s Ministarstvom turizma dobiti ovaj projekt i da će Strmac zaživjeti u sjaju kakav on zaslužuje. To će biti značajno za Cernik, ali i za Novu Gradišku i cijeli ovaj zapadni dio Brodsko-posavske županije.” – naveo je voditelj UŠP Nova Gradiška, Hrvoje Žakić.
Ovoj svečanosti uz Hrvoja Žakića nazočili su i predsjednik Hrvatskog šumarskog društva ogranak Nova Gradiška Josip Kovačić, zaposlenici Uprave šuma Nova Gradiška, župan Brodsko-posavske županije Danijel Marušić, te gradonačelnik Nove Gradiške Vinko Grgić s izaslanstvom.
U sklopu obilježavanja svjetskog dana šuma, voditeljica Odjela za uređivanje šuma Mirjana Engler održala je predavanje učenicima 6. razreda OŠ “Mato Lovrak”. Također su posjetili i OŠ Markovac Vrbova, koja je ujedno podnijela zahtjev za donaciju sadnica za uređenje školskog okoliša, nakon čega su zajedno s učenicima i njihovim nastavnicima posadili donirane sadnice.
Ukupna površina šuma i šumskih zemljišta u Hrvatskoj iznosi 2.759.039 hektara, što čini 49,3 posto kopnene površine države. Od toga je 2.097.318 hektara u vlasništvu RH, a 661.721 hektara u vlasništvu privatnih šumoposjednika. Glavninom šuma u vlasništvu države gospodare Hrvatske šume koje ističu kako se šumama gospodari planski. – istaknuli su iz Hrvatskih šuma.
Sve šume podijeljene su u gospodarske jedinice, a one u odjele i odsjeke. Svaka ima svoj šumskogospodarski plan koji se izrađuje na 10 godina i propisuje sve radove.
“Tako da građani mogu biti mirni – sječa šuma u Hrvatskoj nije neplanska, upravo suprotno, gospodari se vrlo promišljeno i stručno isplanirano”, poručuju iz Hrvatskih šuma.
“Šumari već stoljećima primjenjuju u svom gospodarenju princip potrajnosti (održivosti) i stoga iz šume uzimaju znatno manje drveta nego ga priraste. Hrvatska tako još uvijek ima 95 posto prirodnih šuma, čemu se dive posjetitelji iz cijeloga svijeta. Te očuvane i prirodne šume bile su i temelj za kasnije proglašenje niza zaštićenih krajobraza, posebnih rezervata, nacionalnih parkova i parkova prirode”, ističu u Hrvatskim šumama.
Podsjećaju i kako je krajem veljače Hrvatskim šumama dodijeljen SURE certifikat kojim se potvrđuje da šumsku biomasu proizvode u skladu s kriterijima održivosti.
Prirodnost šuma se, kažu, ogleda u dominaciji autohtone flore i faune, brojnosti endemičnih vrsta, u šumskim tlima, tradiciji prirodnog gospodarenja šumama, strukturi sastojina i brojnim drugim kriterijima.
Hrvatska je bogata raznolikim šumama. U relativno kratkom horizontalnom rasponu od nekoliko stotina kilometara od rijeke Drave na sjeveru do Jadranskoga mora na jugu i od rijeke Dunav na istoku do rijeke Kupe na zapadu, nalazi se stotinjak šumskih zajednica u kojima rastu 94 vrste drveća. Gotovo polovica od 4500 vrsta višeg bilja na popisu flore Hrvatske raste u opsegu šumske vegetacije.
Hrvatska je prepoznatljiva po šumama hrasta lužnjaka i jelovo-bukovim šumama, koje su rijetkost u europskim razmjerima. Od prekrasnih hrastovih šuma spačvanskog bazena, preko prebornih šuma bukve i jele u Gorskom kotaru i Lici, posebne Motovunske šume u dolini rijeke Mirne, pa do borovih šuma na Mljetu… takvo bogatstvo i raznovrsnost rijetko će se gdje naći na ovako malom prostoru.
Šume su obnovljivi prirodni resurs i nacionalno blago. Izvor su pitke vode, čista zraka, prirodnoga tla, flore i faune, bioraznolikosti, prirodnosti, blage klime, lijepoga krajobraza i drvne tvari, jednom riječju – života.
Sukladno Ustavu RH s pravom uživaju status dobra od posebnog interesa koje ima osobitu zaštitu. S toga je od iznimne važnosti upravljati s tim resursom na društveno odgovoran način.
Organizirano i održivo gospodarenje šumama u Hrvatskoj u današnjem obliku potječe iz davne 1765. kada je osnovana prva Uprava šuma. Bila je to Uprava šuma karlovačkoga generalata, a obuhvaćala je tri šumarije: Krasno, Oštarije i Petrovu goru. Prvu zakonsku uredbu o šumama objavila je Marija Terezija 22. prosinca 1769., i bio je to prvi zakon o šumama na hrvatskom jeziku i najznačajniji spis u povijesti šumarstva Hrvatske, kažu u Hrvatskim šumama.
Svake se godine na prvi dan proljeća, 21. ožujka, slavi i Svjetski dan šuma. Ta odluka donesena je na Generalnoj skupštini Europske poljoprivredne konferencije 1971., a kasnije ju je podržao i UN, vjerujući da će takav događaj doprinijeti povećanju svijesti o očuvanju šuma i šumskih ekosustava.
Ove godine taj se dan obilježava pod slogan “Šume i inovacije”, jer nam inovacije omogućavaju da doživimo šume kao nikad prije – bilo to zbog obnovljivih i biorazgradivih svojstava drva, bilo to zbog novih tehnologija koje nam omogućavaju da šume vidimo iz novih perspektiva te otkrijemo opasnosti koje im prijete brže i lakše nego pukim ljudskim opažanjem.
