Udruženje obrtnika Nove Gradiške jučer je posjetilo nacionalno vodstvo Hrvatske obrtničke komore na čelu s predsjednikom Daliborom Kratohvilom koji nije krio zadovoljstvo radom novogradiške organizacije. Niz projekata koje provodi udruženje dokaz je kako i u malim sredinama možemo zajednički rasti, razvijati se i graditi jedni druge. Iako je problematika obrtnika velika i najčešće se teško rješava, jer većina problema proizlazi i raznih državnih regulativa, pomaka uvijek ima. Neke lokalne zajednice raznim mjerama olakšavaju domaćim obrtnicima rast i razvoj, a podršku obrtnici najčešće izbore sami. Možda naše društvo nije ni svjesno koliko zapravo mali obrtnici čine za našu zajednici, ali bez njih ne bi imali ni ono što danas podrazumijevamo kao najnormalnije stvari na svijetu; kavica u kafiću, lijepa frizura i nokti, osunčan ten, popravljen automobil, ispečen kruh naš svakidašnji… Potpredsjednica HOK-a, Jelena Ivaniš, također je ovom prigodom gostovala u našem gradu. Već smo na godišnjoj skupštini udruženja saznali kako Ivaniš s velikim entuzijazmom očekuje napredak obrtništva unatoč i usprkos svim poteškoćama, jer istinski vjeruje u snagu obrtnika, a također riječi pohvale organizaciji i domaćim obrtnicima iznijela je u nekoliko navrata prilikom gostovanja u Novoj Gradiški.
Predsjednik HOK-a, Dalibor Kratohvil, rođen je u Ogulinu, a odrastao je u Vrbovskom. Nakon završene Obrtničke i tehničke škole u Ogulinu, 2002. godine pokreće vlastiti obrt. Od samih početaka profesionalnog djelovanja aktivno se uključuje u rad obrtničkih organizacija s ciljem jačanja obrtništva i malog poduzetništva kao važnih nositelja lokalnog i nacionalnog razvoja stoga je njegovo dugogodišnje iskustvo u obrtništvu glavni pokretač ideja, planova i projekata HOK-a. U razdoblju od 2006. do 2010. godine bio je član Upravnog odbora Udruženja obrtnika Vrbovsko, a potom i predsjednik tog Udruženja, dužnost koju je obnašao do 2014. godine. Iste godine preuzima funkciju predsjednika Obrtničke komore Primorsko-goranske županije te postaje potpredsjednik Hrvatske obrtničke komore. Na obje funkcije zadržava se kroz dva mandata. Na izborima održanima u studenom 2022. godine izabran je za predsjednika Hrvatske obrtničke komore.
U svom mandatu od 2022. do 2026. godine kao ključni prioritet ističe unaprjeđenje usluga koje Hrvatska obrtnička komora pruža svojim članovima, uz naglasak na jačanje povjerenja obrtnika u komorski sustav te promicanje vrijednosti i dostojanstva obrtništva.
U Novoj Gradiški Kratohil se osvrnuo na skoro četiri godine mandata, koje smatra plodnima za komoru, a sve s ciljem pomoći našim obrtnicima. “Možemo s ponosom istaknuti snažan rast obrtništva, koji možda nije isključivo rezultat izravnih okolnosti, već prije svega sustavnih napora uloženih u razvoj cijelog našeg sustava. Danas u Hrvatskoj djeluje više od 134.000 obrtnika koji rade i žive od svoga rada. Taj pozitivan trend jasno pokazuje da se poslovna klima u Hrvatskoj mijenja te da mladi ljudi sve češće ne vide potrebu za odlaskom u inozemstvo, već svoju budućnost i životne odluke preuzimaju u vlastite ruke kroz obrtništvo. Osobno sam vrlo zadovoljan postignućima Hrvatske obrtničke komore, osobito činjenicom da smo se otvorili prema članstvu i javnosti. Iako nemamo mogućnost riješiti sve probleme preko noći, velik dio zahtjeva koje smo uputili Vladi Republike Hrvatske i nadležnim ministarstvima je uvažen. Naš osnovni cilj od samog početka bio je omogućiti da mi, kao predstavnici ljudi koji rade vlastitim rukama, aktivno sudjelujemo u izradi i donošenju zakona koji se odnose na obrtništvo.
Danas imamo svoje predstavnike u radnim skupinama koje sudjeluju u pripremi propisa važnih za obrtnike. Aktivno sudjelujemo u raspravama o izazovima i problemima, iznosimo konstruktivne prijedloge, promišljamo rješenja i, kada je potrebno, otvoreno upućujemo kritike. To činimo isključivo u interesu naših kolegica i kolega obrtnika, pri čemu naglašavamo da nismo politička, već strukovna organizacija. Smatram da je Komora danas znatno otvorenija i usmjerenija prema svojim članovima. U prvoj godini fokusirali smo se na unutarnje uređenje Hrvatske obrtničke komore, nakon čega smo ojačali rad cehova i sekcija, povećali broj njihovih članova te snažnije usmjerili aktivnosti prema sajmovima i stručnim skupovima. S nekoliko sajmova godišnje došli smo do niza manifestacija koje danas podržavamo kao regionalno važne, svjesni njihove ključne uloge u poslovanju obrtnika. Osim toga, proširili smo tematske kongrese koji danas obuhvaćaju brojne djelatnosti, od građevinarstva i prijevoza do frizerskih i kozmetičarskih usluga, te pokrenuli prvi susret obrtnica koji će se uskoro održati u Karlovačkoj županiji. Sve to radimo s ciljem pružanja kvalitetnijih i sadržajnijih usluga našem članstvu.
Kroz projekte poput Obrtničkih fokusa i Obrtnik info dodatno jačamo informiranje i komunikaciju s članovima, ali i s našim sastavnicama, što smatramo jednim od ključnih preduvjeta uspješnog djelovanja. Upravo zbog toga danas smo i ovdje u Novoj Gradiški.” istaknuo je Kratohvil.
Dalje je dodao: “Prije tri godine pokrenuli smo okupljanje predsjednika i tajnika iz cijelog našeg sustava s ciljem da na jednom mjestu razmijenimo svoja znanja, ali i ono što još ne znamo, kako bismo učili jedni od drugih. Time smo se željeli bolje upoznati i razumjeti činjenicu da problematika nije svugdje ista – ni na obali ni u kontinentalnoj Hrvatskoj. Hrvatska je raznolika i bogata zemlja, a izazovi s kojima se susrećemo u obrtništvu uvelike se razlikuju. Kada govorimo o obrtničkim fokusima, naglasak stavljamo na aktualne teme važne u određenom trenutku. Vrlo smo aktivni u području digitalnih mreža, organiziramo webinare, a poseban naglasak stavili smo na EU fondove, zakon o radu stranaca te fiskalizaciju 2. Još prošle godine uložili smo velike napore kako bismo upozorili da obrtništvo i gospodarstvo nisu spremni za fiskalizaciju 2 te smo zatražili i dobili njezinu odgodu.
Već u ožujku 2025. godine krenuli smo s prvim webinarima na temu fiskalizacije kroz koje smo se i sami educirali, ali i educirali naše članstvo. Održan je niz edukacija, posljednja u trajanju od više sati s velikim brojem pitanja na koja su naši obrtnici dobili odgovore. Edukacije su provedene gotovo u svim udruženjima i komorama, u suradnji s obrtničkim udruženjima, kako bismo što bolje pripremili sustav za fiskalizaciju 2. Iako se za nešto novo nikada ne može biti potpuno spreman, vjerujemo da smo učinili maksimum. Fiskalizacija 2 bila je novost za državu, porezni sustav i gospodarstvo, pa su poteškoće bile očekivane. U stalnom smo kontaktu s Poreznom upravom i APIS-om kako bi se sustav postupno stabilizirao. Također smo od ministra zatražili i pismenu potvrdu da u prva tri mjeseca primjene fiskalizacije 2 neće biti kažnjavanja obrtnika, poduzetnika i gospodarstvenika, što smo i dobili.
Osim toga, aktivni smo u stručnim skupovima, vijećima i sajmovima. Važno je istaknuti da danas imamo predstavnike u radnim skupinama za Zakon o zaštiti potrošača, Zakon o taksi prijevozu i drugim uslugama, kao i u mirovinskoj reformi. Djelomično smo zadovoljni postignutim, iako smatramo da obrtnici trebaju imati pravo, prilikom odlaska u mirovinu, zadržati obrt i primati punu mirovinu. Trenutno je omogućeno ostvarivanje prava na polovicu mirovine, no vjerujemo da je puno pravo ono što obrtnicima pripada. Nelogično je da obrtnik mora zatvoriti obrt, otvoriti trgovačko društvo i tek tada ostvariti mirovinu.
Velik dio vremena posvetili smo i suradnji s resornim ministarstvima vezano uz regulaciju rada nedjeljom. Razumijemo namjeru zakonodavca da zaštiti radnička prava i u potpunosti je podržavamo. Međutim, smatramo da obrtnik ima ustavno pravo na rad te da bi, ako se radi o njemu i članovima njegove obitelji koji rade u obrtu, sam trebao odlučiti želi li raditi nedjeljom ili ne. To se posebno odnosi na male obiteljske trgovine, cvjećarnice i suvenirnice. Ako se zalažemo za Hrvatsku kao cjelogodišnju turističku destinaciju, tada bi i suvenirnice trebale imati mogućnost rada tijekom cijele godine, ne samo na Jadranu, već i u svim turističkim mjestima, svetištima i destinacijama poput Vukovara ili Marije Bistrice. To je pitanje od iznimne važnosti za obrtnike i naše kolegice i kolege. Također je važno naglasiti da sam, od samog početka svog mandata i preuzimanja odgovornosti u Hrvatskoj obrtničkoj komori, djelovao u iznimno zahtjevnim okolnostima – tijekom pandemije COVID-19 te energetske krize uzrokovane ruskom agresijom na Ukrajinu. U tom sam razdoblju sudjelovao u izradi čak šest paketa mjera pomoći gospodarstvu i socijalno ugroženom stanovništvu.
Poznato je da su obrtnici i danas uključeni u sustav subvencionirane cijene električne energije te da se te mjere postupno relaksiraju, a ne naglo ukidaju. Potpuno ukidanje mjera planirano je tek u kasnijoj fazi, a u ovom trenutku Hrvatska, uz Mađarsku, ima jednu od najpovoljnijih cijena električne energije u Europi, što je od iznimne važnosti za rad obrtnika. Iako nismo dio Gospodarsko-socijalnog vijeća, kontinuirano smo Vladi i resornim ministarstvima davali prijedloge i smjernice, naglašavajući kako je obrtništvo ključan segment gospodarstva. Ne smijemo zaboraviti da obrtnici zapošljavaju velik broj ljudi te da su tijekom pandemije, kada je cijeli svijet bio paraliziran, primali potpore za očuvanje radnih mjesta. Upravo je to uloga Hrvatskog obrtničkog sustava i ono što mora nastaviti raditi.
Pred nama je i novi Zakon o obrtu, za koji vjerujem da će tijekom ove godine ugledati svjetlo dana. Njime se uređuju važna pitanja poput prava obrtnika pri odlasku u mirovinu, rada nedjeljom, kao i statusa poslovnog prostora u objektima u kojima se nalazi sjedište obrta. Posebno nam je važno očuvanje komorskog sustava i lokalnih udruženja obrtnika – od Iloka, Raba i Visa do Čabra i Gorskog kotara. Nedavno smo posjetili i Pakrac, jedno od najstarijih udruženja, čija tradicija jasno pokazuje koliko su obrtnici oduvijek bili nositelji razvoja. Obrtnici su i danas iznimno važan dio gospodarstva u svakom selu, gradu i općini te zaslužuju dostojanstvo i poštovanje u svom poslovanju. Naš je plan u naredna tri dana obići šest slavonskih županija, upravo na temelju ranijih kolegija predsjednika i tajnika, gdje se međusobno educiramo i razmjenjujemo iskustva. Kao predsjednik, želim osobno obići naša udruženja, vidjeti kako rade, s kojim se problemima susreću, u kakvim prostorima djeluju i uspijevaju li zatvoriti svoje financijske konstrukcije. Želimo izravno čuti njihove potrebe i vidjeti može li lokalna zajednica dodatno pomoći.“
Predsjednik komore govorio je i o lokalnoj razni, a riječi pohvale upućene su upravo Udruženju obrtnika Nove Gradiške. “Važno je naglasiti da se problemi najbolje prepoznaju na lokalnoj razini. Ono što muči obrtnike u Novoj Gradiški najbolje znaju upravo lokalno udruženje, upravni odbor i predsjednici obrtnika koji tamo žive i rade. Malo i mikro poduzetništvo, odnosno obrtništvo, temelj je gospodarstva ne samo Republike Hrvatske nego i Europske unije. Svijet bez obrtnika danas je nezamisliv – bez keramičara, električara, vodoinstalatera, krovopokrivača, stolara, frizera, kozmetičara, automehaničara i brojnih drugih struka. Bez njihovih znanja, vještina i rada, koji stvaraju novu vrijednost vlastitim rukama, društvo ne bi moglo funkcionirati. Zato je važno da se njihov glas čuje, da se njihovi prijedlozi uvažavaju te da im se osigura dostojanstvo i ugled koji zaslužuju, jer svojim radom doprinose razvoju lokalne zajednice, županije i cijele Republike Hrvatske. Na kraju, svakako zaslužuje pohvalu i Udruženje obrtnika Nova Gradiška. Riječ je o vrlo aktivnom udruženju koje se kvalitetno brine o svojim članovima. Iako nemam priliku često obilaziti sva udruženja, redovito pratim njihov rad, uključujući i aktivnosti na društvenim mrežama. Sada su se stekli uvjeti da ih osobno posjetimo i uvjerimo u njihov predan i transparentan rad. Riječ je o proaktivnom udruženju koje velik dio svog slobodnog vremena, često volonterski, ulaže u korist obrtnika i lokalne zajednice.” zaključio je Kratohvil.
