Istraživanje Državnog zavoda za statistiku o potrošnji kućanstava iz 2014. godine pokazalo je da za odjeću i obuću izdvajamo 5.416 kuna po kućanstvu, odnosno 451,3 kune mjesečno. Znate li kolika je to količina tekstila i što se događa s odjećom koju više ne koristimo?
Čak 50% tekstila koji se baca pogodan je za recikliranje
Tekstil je materijal koji ima visoki stupanj ponovnog recikliranja i široke mogućnosti ponovne primjene. Međutim, tekstilna komponenta čini relativno mali udio u sastavu komunalnog otpada, svega 2 do 3%. Kao sastavni dio biorazgradivog otpada on je vrijedna i profitna sirovina, a od 50.000 tona tekstilnog otpada godišnje se u Hrvatskoj u posebne spremnike prikupi tek tri posto ili 1.500 tona. Čak 50% tekstila koji se baca pogodan je za recikliranje, ali količina tekstilnog otpada koji se ponovno upotrijebi ili reciklira na godišnjoj razini iznosi tek 25% od ukupnog tekstilnog otpada. Ponovna upotreba tekstila ima različite ekološke koristi kao što su štednja energije, vode i smanjenje količine pesticida koji se koriste kod proizvodnje novih sirovina. Također, smanjuje se potreba za površinama odlagališta otpada i pritisak na netaknutu prirodu, te se pridonosi balansiranju ekonomije budući da se uvozi manje materijala za naše potrebe. To, pak, rezultira manjim zagađenjem i većom uštedom energije.
Što možemo učiniti?
Činjenica je da prikupljanje i recikliranje tekstila ima velike koristi za nas i naš planet, a osviještenost o pozitivnom ekološkom ponašanju raste iz dana u dan. Odvajanje plastike i papira već je odavno dio skoro svakog kućanstva, no vrijeme je i da pripazimo na tekstilni otpad. Vašu nošenu odjeću možete odnijeti u lokalno dobrotvorno društvo. Ako imate odjeću koju više ne nosite, a relativno je očuvana, pokušajte je darovati ili prodati. Isto tako, pokušajte kupovati u dućanima s rabljenom odjećom jer će vas sigurno iznenaditi izbor zanimljivih i unikatnih odjevnih predmeta. Prije kupnje odjeće dobro promislite te pokušajte izbjeći impulzivne kupnje koje na kraju rezultiraju punim ormarom odjeće koju ne nosite, a koja kasnije završava u smeću. Sve te male promjene u svakodnevnom načinu razmišljanja i ponašanja mogu rezultirati velikim promjenama u našem okolišu i doprinijeti čišćem okruženju.
Izvor:N1
