Izložba „Hrvatska nematerijalna kulturna baština na UNESCO-ovim listama“ nastala je 2011. godine na inicijativu Ministarstva kulture Republike Hrvatske u organizaciji i provedbi Etnografskoga muzeja u Zagrebu, a realizirana je zahvaljujući rezultatima dugogodišnjeg rada čitavog niza stručnjaka koji su u suradnji s lokalnim zajednicama te nositeljima tradicijskih znanja i vještina od 2009. godine do današnjih dana uspješno nominirali sedamnaest kulturnih fenomena na tri UNESCO-ove liste svjetske nematerijalne baštine čovječanstva. Izložba je stigla i u novogradiški muzej, a predstavila ju je ravnateljica Gradskog muzeja Marija Mihaljević.
Na reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva upisano je sedam hrvatskih dobara nematerijalne kulturne baštine:
1. Čipkarstvo u Hrvatskoj
2. Dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja
3. Festa Sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovnika
4. Godišnji proljetni ophod Kraljice ili Ljelje iz Gorjana
5. Procesija „Za Križen“ na otoku Hvaru
6. Godišnji pokladni ophod zvončara s područja Kastva
7. Umijeće izrade drvenih tradicijskih dječjih igračaka s poručja Hrvatskog zagorja
8. Sinjska alka, viteški turnir u Sinju
9. Medičarski obrt na području sjeverne Hrvatske, dok je na UNESCO-ovu Listu ugrožene kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita, uvršten glazbeni izričaj:
10. Ojkanje
11. Bećarac iz Slavonije, Baranje i Srijema
12. Nijemo kolo Dalmatinske zagore
13. Klapsko pjevanje uvršteno je na Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva u prosincu 2012. godine.
14. Mediteransku prehranu Republika Hrvatska upisala je na isti Popis zajedno sa Španjolskom, Ciprom, Grčkom, Italijom, Marokom i Portugalom u prosincu 2013. godine.
15. Ekomuzej Batana.
16. Međimurska popevka, tradicijski napjev Međimurja, kao samostalna nominacija kao i 17. Umijeće suhozidne gradnje kao višenacionalna nominacija
