U iščekivanju Državnog zavoda za statistiku da objavi podatke o inflaciji za siječanj, vrijedno je podsjetiti na ono što su nam do sada donijele informacije o kretanju cijena.
Vrlo je važno ono na što je upozorio hrvatski ekonomist Ivica Brkljača koji je primijetio kako se u Hrvatskoj jako dugo nismo suočili s padom realnih plaća.
Podatak o rastu ili padu realne plaće dobije se tako što se od nominalne stope rasta/pada plaća oduzme stopa inflacije jer toliko pada kupovna moć. Tako nam se u prosincu dogodili da su plaće nominalne rasle, ali su uz inflaciju u prosincu od 5,5 posto, realno pale za -1,4 posto. Drugim riječima, vladine mjere za kakvo takvo ublažavanje inflatornog udara došle su u zadnji tren.
Ostaje pitanje što će se zbivati u nastavku godine s kretanjem cijena pa tako i realnih plaća. S obzirom da se u cijelom nizu zapadnoeuropskih zemalja očekuje popuštanje mjera, pa stoga i ubrzanje utrke u oporavku, vjerojatno je da će to povećati pritisak na lance opskrbe i rast cijena. S obzirom da je Hrvatska mala i otvorena zemlja, može se očekivati nastavak trenda ‘uvozne inflacije’. Isto tako, logično je očekivati nastavak prelijevanja cijena pri industrijskim proizvođačima na ostale cijene. U Hrvatskoj je podatak o rastu cijena pri industrijskim proizvođačima prošao poprilično nezapaženo, ali sada je on već u zoni dvoznamenkastih postupaka. Prema zadnjem dostupnom podatku Eurostata cijene pri industrijskim proizvođačima u Hrvatskoj u studenom 2021. su odnosu na isti mjesec 2020. godine dosegle ekstremnih 19,9 posto. To je već razina s koje se teško može očekivati brzo prizemljenje odnosno usporavanje rasta.
Pomalo iznenađujuće, najveće razlike u mjesečnim primanjima nalazimo među onima s najvišim stupnjem obrazovanja.
Potvrdilo je to istraživanje koje je povodom ovogodišnjeg Međunarodnog dana žena proveo servis MojaPlaća, usporedbom mjesečnih primanja muškaraca i žena u različitim zanimanjima.
Plaće i dalje na strani muškaraca
Prema istraživanju, žene u Hrvatskoj imaju čak 16% nižu plaću od muškaraca. Konkretnije, prosječna plaća muškaraca iznosi 7.933 kuna, što je čak tisuću dvjesto kuna više od mjesečnog prihoda žena (6.651 kunu).
Zanimljivo, najveće razlike u plaći pronalazimo među onima s najvišim stupnjem obrazovanja – žene s završenim postdiplomskim studijem ili MBA poslovnom školom imaju 21% niže plaće u odnosu na jednako obrazovane muškarce. Najmanje razlike su prisutne kod zaposlenika sa srednjom stručnom spremom gdje su radnice 17% slabije plaćene od svojih muških kolega.
Zajedno s godinama radnog iskustva, raste i jaz u visini primanja
Također, umjesto da se jaz u mjesečnim primanjima smanjuje s godinama radnog iskustva, on se povećava.
Naime, žene koje imaju manje od godinu dana radnog iskustva zarađuju 10% manje u odnosu na jednako (ne)iskusne muškarce. Među onima s 3 do 5 godina staža razlika u plaći raste na 16%, a najveći nesrazmjer (18%) pronalazimo kod zaposlenika s više od šest godina iskustva.
Povezano s time, razlika u plaćama najmanja je kod radnicima u dobi od 17 do 24 godine, gdje su žene u prosjeku 13% manje plaćene od svojih muških kolega. Razlika se povećava na 16% među onima dobi od 25 do 34 godina, na 18% u dobnoj skupini od 35 do 44 godine, dok je rascjep u zaradi najveći među radnom snagom starijom od 45 godina (21%).
Na istom radnom mjestu žene su u prosjeku 8% manje plaćene od muškaraca
Jedan od razloga zbog kojeg žene zarađuju manje od muškaraca, pored onog da češće karijeru stavljaju na pauzu zbog obiteljskih razloga, je i taj da žene češće rade u slabije plaćenim djelatnostima kao što su turizam i ugostiteljstvo te prodaja. Pogledamo li plaće po pozicijama, žene u prosjeku imaju 8% manje plaće od muškaraca na istom radnom mjestu.
Gledajući po radnoj poziciji, najveća razliku u plaćama po spolu prisutna je na sljedećim pozicijama: dizajner (žene su u prosjeku 38% manje plaćene), krojač (-33%), direktor financija (-33%), administrator baze podataka (-33%) te voditelj odnosa s klijentima (-30%).
S druge strane, žene su u prosjeku više plaćena na poslovima radio ili TV voditelja (žene su 40% više plaćene nego muškarci), media planera (+39%), IT menadžera (+35%), koordinatora zaštite na radu (+25%) te business development menadžera (+20%).
