U Gradskome muzeju Nova Gradiška otvorena je gostujuća izložba Gradskog muzeja Požega „Kruh nebeski“ čije su autorice Dijana Klarić i Ljiljana Marić. Izložba je nastala u suradnji s Gradskom knjižnicom Požega i uz stručnu pomoć voditeljice osječkog Odjela knjižnice Muzeja Slavonije, Marine Vinaj.
Ivana Domanović, zamjenica ravnateljice Gradskoga muzeja Požega pojasnila kako je došlo do izložbe „Kruh nebeski“:
“Ova izložba nastala u suradnji Gradskog muzeja i Gradske knjižnice Požega, posebice naše kolegice i djelatnice knjižnice Dijane Klarić, voditeljice znanstvenog i studijskog odjela. Dijana već dugi niz godina surađuje s našim muzejom budući da gradski muzej nema zaposlenog knjižničara, a imamo veliku knjižnicu od gotovo 25 000 knjiga i različitih publikacija, a od svih njih najviše su se isticali upravo ovi molitvenici što je potaknulo i nastanak izložbe.“
O imenu izložbe rekla je jedna od autorica Dijana Klarić:
-“Izložba je svoje ime dobila prema najizdavanijem molitveniku u povijesti Hrvatskog katoličkog nakladništva, “Kruh nebeski”, koji je prvi put tiskan 1909. godine, pa sve do 2020. Ova zanimljiva izložba donosi pregled načina i oblika na koje je molitva odnosno pisana ili tiskana Božja riječ mijenjala kulturnu povijest čovječanstva.”
Molitvenici izloženi na izložbi “Kruh nebeski” nisu samo predmeti koji su nekada služili u pobožne svrhe, nego su obrađeni i s nakladničkog, povijesnog, tiskarskog i muzejskog aspekta. Mnogi od tih molitvenika čuvaju različite ex librise ili rukopisne zabilješke. Nekada je jedina tiskana knjiga u kućanstvu bio upravo molitvenik pa su stoga ljudi unutra zapisivali različite podatke koji se tiču njihove obitelji. Najstariji izložbeni molitvenik je francuski L’Ange conducteur, to je vodič kroz duhovne pobožnosti iz 1681. godine.
Ono što ovu izložbu još čini posebnom je i najstarija krunica pronađena na hrvatskom tlu. Riječ je o krunici pronađenoj na arheološkom lokalitetu benediktinskog samostana Rudina, a datirana je na prijelaz iz 14. u 15. stoljeće.
Ono što je rijetkost je što se zna kome je ta krunica pripadala, istaknula je autorica Ljiljana Marić:
-“Naime, uz posmrtne ostatke starije ženske osobe, Margarete Podvrški, pronađena je i olovna bula pape Bonifacija IX. koji je izdao jednu nama danas nepoznatu ispravu i to pripadnici plemićkog roda Podvrški koji su bili patroni benediktinskog samostana.”
Krunica se sastoji od 139 većih zrna valjkastog oblika, 14 manjih okruglih zrna, dva plosnata okrugla manja zrna i tri veća okrugla plosnata zrna koja su, pretpostavlja se, služila kao ukras. Smatra se da je krunica izvorno imala 150 valjkastih zrna, a te krunice od 150 zrna nazivaju se Pater noster brojanice i zapravo su preteča današnjih krunica.
