Kravata je dekorativni odjevni predmet u obliku vrpce koji se nosi oko vrata provučen ispod ovratnika košulje, izrađen od svile ili nekog drugog platna. U 17. stoljeću posredstvom hrvatskih vojnika u Tridesetogodišnjem ratu koji su nosili svezanu vrpcu oko vrata, kravata je postala modni detalj. Među prvima su je prihvatili Francuzi, pa u njihov jezik dolazi pod nazivom cravate, a kasnije i u druge europske jezike pod sličnim nazivima.
U svojoj knjizi “La Grande Historie de la Cravate”, francuski pisac Francois Chaille, na sljedeći način govori o kravati:
“… Oko 1635. godine, nekih šest tisuća vojnika i vitezova, stiglo je u Pariz kao podrška francuskom kralju Luju XIII. među njima je bio veliki broj hrvatskih plaćenika koji su, predvođeni banom, ostali u službi francuskog kralja. Tradicionalna odora s vezanim, oslikanim, maramama oko vrata pobuđivala je pažnju francuskog dvora. Marame su bile napravljene od različitih materijala, od grubih, koje su nosili obični vojnici, do svilenih i onih od finog pamuka koje su nosili časnici. Taj “hrvatski elegantni stil”, potpuno nepoznat u tadašnjoj Europi, oko 1650. godine biva prihvaćen na francuskom dvoru i postaje modni odjevni predmet među buržoazijom tog vremena kao simbol kulture i elegancije. Osim ljepote, te marame su bile i u mnogome praktičnije nego do tada nošeni kruti čipkasti okovratnici francuskih vojnika i časnika. U Englesku je kravatu donio Karlo II. po svom povratku iz izgnanstva. Kravata je ubrzo osvojila, kao modni odjevni predmet, i cijelu Europu. …..”
U današnje vrijeme kravatu ne nose više samo vojnici i časnici, već svi koji žele biti usklađeni s modom i trendovima, uključujući i žene. Kravata je postala svevremenski modni detalj koji je kroz godine mjenjao samo oblike i dizajn, ali ne i svrhu. Ukras oko vrata je izvorni hrvatski proizvod i samim time zaslužuje da se kao takav promovira i u svojoj matičnoj zemlji.
U novogradiškoj Osnovnoj školi Ljudevita Gaja brojni učitelji i učenici “prošetali” su svoje primjerke kravata, leptir mašni, šalova, marama i palestinki, te time prigodno obilježili predstojeći Dan kravate. Ravnateljica škole Helena Kudra istaknula je kako vrlo rado u školi tijekom školske godine organiziraju prigodne aktivnosti za učenike, nevezano za redovnu nastavu. Cilj toga je djecu podučiti dodatnim vrjednostima našeg društva. Ideju o promoviranju kravate možemo proglasiti uspješno provedenom.
