Pandemija koronavirusa nametnula je i sve veću potrebu rada od kuće, no donijela i nove probleme. Naime, s radom od kuće, i kod nas se nametnulo sve veće očekivanje da smo poslodavcima uvijek dostupni. Može li to tako i ima li poslodavac pravo zahtijevati da mu djelatnik bude uvijek dostupan i „na raspolaganju”?!

Većina članova Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja Europskog parlamenta. usvojila je rezoluciju kojom se traži da članice Europske unije moraju osigurati radnicima pravo na učinkovito prekidanje veze, odnosno prestanak komunikacije nakon isteka radnog vremena, te pozvala Europsku komisiju i na pripremu direktive budući da to pitanje nije izrijekom inkorporirano u pravo EU.

Za rezoluciju o ovom pitanju koje se nametnulo s povećanim brojem radnika od kuće uslijed pandemije koronavirusa, glasao je 31 član Odbora, dok ih je 6 bilo protiv, a 18 suzdržano.

U objašnjenjima za ovakvu inicijativu pozivaju se i na stavove zastupnika u Europskom parlamentu koji također ukazuju na sve izraženiju potrebu da mogućnost isključivanja s posla bude temeljno pravo, da radnicima bude dopušteno da se bez ikakvih posljedica mogu suzdržati od radnih zadataka, telefonske i komunikacije putem e-maila nakon isteka radnog vremena.

Prema podacima Europske zaklade za poboljšanje radnih i životnih uvjeta Eurofound, od izbijanja pandemije u članicama EU više od trećine zaposlenika radi od kuće.

Činjenica je da je i prije pandemije digitalizacija otvorila sve više prostora za mobilnost i seljenje posla izvan ureda i njegovo obavljanje u bilo koje vrijeme, kao i da se kroz nacionalne regulative i kolektivne ugovore već provlači ova problematika, no tek sada se ozbiljnije otvara pitanje utvrđivanja granice između posla i privatnog života na razini cijele EU.

Kultura “uvijek uključenosti” i sve veće očekivanje da bi radnici trebali biti dostupni u bilo kojem trenutku mogu negativno utjecati na ravnotežu između poslovnog i privatnog života, fizičko i mentalno zdravlje i dobrobit, tvrdi Odbor za zapošljavanje.

Jedinstven europski pravni okvir ne postoji, a prvi idući korak u ugrađivanju ove rezolucije u regulativu bit će izglasavanje na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u siječnju iduće godine, a nakon odobrenja zastupnika bit će upućena EK i članicama EU kako bi bila ugrađena u njihove regulative.

 

 

Komentari
Prethodni članakPri kraju radovi na izgradnji nerazvrstane ceste u naselju Štivica
Sljedeći članakZa svaku pohvalu: Općina Rešetari plaćat će svojim mještanima poštanske usluge za uplatnice za komunalnu naknadu