Svjetski dan nepušenja obilježava se svake godine 31. svibnja, a proglasila ga je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) još 1987. godine s ciljem podizanja svijesti o štetnosti konzumacije duhana te promicanja zdravog načina života bez duhanskih proizvoda. Ova inicijativa svake godine okuplja brojne institucije, zdravstvene djelatnike, škole i organizacije u zajedničkom nastojanju da se javnost informira, osvijesti i potakne na prestanak pušenja.
Pušenje je jedan od vodećih uzroka smrti koji se može spriječiti te predstavlja veliki globalni javnozdravstveni i gospodarski problem. Procjenjuje se da od posljedica pušenja svake godine umre više od 8 milijuna ljudi diljem svijeta, od čega je više od milijun nepušača izloženo pasivnom pušenju. Osim zdravstvenih posljedica, tu su i ogromni troškovi liječenja bolesti povezanih s pušenjem, smanjena produktivnost, prerana smrtnost i gubitak kvalitete života. Pušenje se danas definira kao teška ovisnost, s visokim potencijalom za razvoj fizičke i psihičke ovisnosti.
Zašto ljudi počinju pušiti?
Razlozi zbog kojih netko započne pušiti različiti su i ovise o osobnim, obiteljskim, društvenim i okolinskim čimbenicima. Ipak, statistike pokazuju da većina pušača s pušenjem započinje prije navršene dvadesete godine života. Upravo zato, prevencija među djecom i mladima od iznimne je važnosti.
Današnja mlada populacija suočava se s dodatnim izazovima – osim tradicionalnih cigareta, sve su popularniji i neduhanski proizvodi poput e-cigareta, grijanih duhanskih proizvoda i duhanskih vrećica. Ovi proizvodi često se pogrešno percipiraju kao “sigurnija” alternativa, iako su mnogi od njih visoko ovisnički i mogu predstavljati ulaz u svijet trajne ovisnosti.
Adolescenti pod povećalom
Razdoblje adolescencije obilježeno je potragom za identitetom, željom za pripadanjem, istraživanjem granica i većom podložnošću utjecaju vršnjaka. Mnogi mladi počinju pušiti upravo kako bi se uklopili, izgledali starije ili pokazali “zrelost”. No, veliku ulogu u tome igra i obiteljsko okruženje – pušenje roditelja, njihovi stavovi prema cigaretama, kao i lako dostupni duhanski proizvodi povećavaju rizik da i dijete postane pušač.
Nadalje, nedovoljna provedba zakona o zabrani pušenja na javnim mjestima, kao i prikriveni marketing duhanske industrije, dodatno otežavaju borbu protiv ovisnosti. Uz sve navedeno, i određene crte ličnosti – poput impulzivnosti, niskog samopouzdanja ili sklonosti rizicima – također mogu doprinijeti odluci da se posegne za prvom cigaretom.
Početak koji nikad nije ugodan
Većina pušača sjeća se da njihovo prvo iskustvo s cigaretom nije bilo nimalo ugodno – kašalj, vrtoglavica, mučnina, pa čak i bol u prsištu česta su prva iskustva. Unatoč tome, mnogi su nastavili pokušavati, uvjereni da će, poput drugih, i oni početi uživati u cigareti. I najčešće su u pravu – no ne zbog užitka, već zbog razvoja ovisnosti. Nikotin, glavni psihoaktivni sastojak duhana, izuzetno brzo stvara ovisnost, pa se osoba vrlo brzo nađe u začaranom krugu potrebe za sve češćim pušenjem.
Važnost prevencije i podrške u prestanku
Borba protiv pušenja zahtijeva sveobuhvatan pristup – od edukacije u školama, osnaživanja obitelji, do strogog provođenja zakonskih regulativa i dostupnosti stručne pomoći za one koji žele prestati. Svaki pojedinac koji se odluči za prestanak pušenja čini važan korak ne samo za svoje zdravlje, već i za dobrobit zajednice.
Na Svjetski dan nepušenja pozivamo sve – osobito mlade – da promisle o izborima koje donose. Prestanak pušenja je moguć, a pomoć je dostupna. Birajmo zdravlje. Birajmo život.
