Povijest se nikada ne ponavlja. Ljudi ponavljaju povijest. Poznavanje naše povijesti omogućava nam da razumijemo odakle dolazimo, što nam zauzvrat omogućava razumjeti našu sadašnjost. To ne samo da otkriva prošlost, već nam pomaže i stvoriti bolju budućnost.
U svojoj relativno kratkoj, ali i bogatoj prošlosti ( grad povjesničari često nazivaju i najmlađim hrvatskim gradom), Nova Gradiška je po svom povijesnom osnutku graničarsko naselje čiji su mještani oduvijek vodili neprekidnu borbu za nacionalnu opstojnost i neovisnost. Najprije s osvajačima Turcima, potom austrijskim i ugarskim nasrtajima, a u novijoj povijesti i veliko-srpskim režimima.
Nastanak naselja na području današnjeg grada polovicom 18. stoljeća povezuje se s odlukom carice Marije Terezije o učvršćivanju granice Carstva na jugu, osnivanjem slavonske Vojne Krajine , nakon izgona Turaka preko Save. Nova Gradiška je utemeljena 1. svibnja 1748. godine kao buduće zapovjedno mjesto Gradiške graničarske pukovnije. Izgradnjom novoosnovanog vojnog naselja rukovodio je potpukovnik Phillip Lewin Beck, zapovjednik pukovnije, koji je ”najprije crkvicu podići dao, zatim za pukovnika i podpukovnika kuće, te veliku stražu sa reštanom i gostionu…” Prvi objekti bili su od drveta, a Beck se ”trsio i ceste i putove i mostove praviti, škole uređivati, zanatlije i trgovce naseljavati…”.
Nova Gradiška je osnovana u doba baroka, u duhu apsolutističkog vremena, kada se, diljem Hrvatske utemeljuju gradovi s ravnim paralelnim ulicama, sječenim pod pravim kutom, s prostranim središnjim četverokutnim glavnim trgom oko kojega se izgrađuju crkve, te javne i privatne zgrade.
Zahvaljujući fb stranici župe Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije donosimo vam fotografije iz života grada Nova Gradiška i naših sugrađana u ne tako davnoj prošlosti. Simbolično su ih nazvali – svjetlopisi Nove Gradiške. Vjerujemo da će vas razveseliti pogledati kako je izgledao vašar na Urijama u tridesetim godinama prošlog stoljeća, tijelovska procesija u Novoj Gradiški 1936. godine, sprovod – pokojni župnici Bijelić i Dopelhamer, posveta kapele sv. Vinka u Kovačevcu 1939. godine te križari u tijelovskoj procesiji..
