Iako će većina žena na pitanje jesu li feministice, odmahnuti rukom, nezainteresirane na značenje tog pojma koji se s vremenom mijenjao i banalizirao, do stupnja raspravljanja o problemu trebaju li se žene depilirati ili ne, sve će se one složiti da žene u društvu trebaju imati jednaka prava kao i muškarci.
Žene nekada nisu imale pravo glasa na izborima. Nisu mogle podnijeti tužbu niti se braniti na sudu. Nakon razvoda nisu imale pravo skrbništva nad djecom, dok su institucije visokog obrazovanja za njih imale zatvorena vrata.
Današnji modni velikani mogu biti ponosni na nježniji spol, jer upravo su žene zaposlene u proizvodnji obuće i tekstila javno demonstrirale 8. ožujka 1857. godine u New Yorku. Tekstilne radnice su prosvjedovale zbog loših radnih uvjeta i niskih plaća. Demonstracije je rastjerala policija. Te iste žene osnovale su sindikat dva mjeseca kasnije, a organizirani prosvjedi su se na taj datum održavali i narednih godina. Najpoznatiji je bio onaj 1908. godine kada je na ulicama 15.000 žena tražilo bolje uvjete rada, pravo glasa te bolje plaće.
Godine 1910. prva međunarodna ženska konferencija bila je održana u Kopenhagenu te ustanovila “Međunarodni dan žena” na prijedlog slavne njemačke socijalistice Clare Zetkin. Već sljedeće godine Međunarodni dan žena proslavili su milijuni ljudi.
Nejednaka zastupljenost žena na visoko pozicioniranim i rukovodećim mjestima, kao i manje plaće te ostali oblici diskriminacije i dalje su dio svjetske, pogotovo hrvatske svakodnevice. Ali od prvih koraka protiv oslobađanja predrasuda, žene su prevalile popriličan broj teških i zahtjevnih maratonskih utrka. Ponekad je trebalo malo duže za dolazak do cilja, a neki se putovi tek trebaju otkriti i prevaliti.
Danas Vam čestitamo Dan žena, no želimo Vam mnogo pažnje i zadovoljstva svaki dan, ne samo jednom godišnje!
Na slici: Nazanin Boniadi, američka glumica britansko-iranskog podrijetla.
Autor: Zorislav Knežević
