Svjetski su dan hrane utemeljile zemlje članice Organizacije za prehranu i poljoprivredu, FAO, na dvadesetoj konferenciji Organizacije za prehranu i poljoprivredu u studenome 1979. godine.Organizacija danas ima 194 države članice, a Hrvatska se pridružila 1993. godine. Pri osnutku željela se naglasiti važnost hrane, ali još i važnije željelo se ukazati na problem nedostatka hrane u svijetu i borbe protiv gladi. Tema ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana hrane je povezanost zdravlja ljudi s prehrambenim lancem, a naziv mu je “Održivi prehrambeni sustavi u svrhu dostupnosti sigurne hrane i nutritivno vrijedne prehrane”. Dramatičan je podatak kako na početku novog tisućljeća, prema UN-ovim podacima, oko 900 milijuna ljudi gladuje, a istovremeno oštećenja okoliša dosežu zabrinjavajuće razmjere.
Svijet se nalazi pred odlučnim povijesnim promjenama u poljoprivredi. Potrebno je osigurati dostatnu količinu hrane, a pri tome sačuvati čist okoliš-zrak, tlo i vodu. Istovremeno proizvođaču treba osigurati profit koji će ga motivirati na stalno povećanje proizvodnje. Ukoliko se hitno ne poduzmu određene mjere, situacija bi se mogla pogoršati, a najcrnje su prognoze za sljedećih par desetljeća! O tome govori i ovogodišnji izvještaj Svjetske organizacije za hranu, koja je izvijestila kako će do 2050.g. svijet morati proizvoditi 70 posto više hrane kako bi nahranio novih 2,3 milijardi ljudi kojih će tada, prema UN-ovim predviđanjima, biti ukupno 9,2 milijarde!! Zbog svega toga, kao i činjenice da živimo u svojevrsnoj žitnici , trebali bi bar danas, kada o tome, na simboličkoj razini, razmišlja i ostatak svijeta, na trenutak zastati i pokušati promijeniti vlastiti odnos prema hrani i prehrambenim navikama.
Autor: Simonida Tarbuk
