Članovi udruge za promicanje kvalitete života i održavanje mentalnog zdravlja okupljeni pod nazivom Pozitiva jučer su novogradiščanima svh generacija pokazali kako sintagma MEĐUGENERACIJSKA SOLIDARNOST nije demagogija.
Susret triju generacija organiziran je kroz kreativan program pod nazivom OKO ČELA SIJEDA KOSA, NAOČALE NA VRH NOSA u prostoru Gradske vijećnice ponudio je izložbu dječjih radova, malo literarno sijelo, te prezentaciju pod nazivom ” Za osmijeh starijih osoba”, a u programu su sudjelovali učenici obje gradske osnovne škole i osnovnoškolci iz Adžamovaca. Bila je ovo jedinstvena prilika da najmlađe generacije primijete one najstarije i pokažu svijest o njihovim potrebama. Upravo to je i cilj Međunarodnog dana starijih osoba, ali i način kako pripadnike treće životne dobi uključiti u život i svakodnevne aktivnosti lokalne zajednice. Istaknula je to i na početku druženja pedagoginja Mira Linjaković.
O europskoj godini starijih osoba, njihovim svakodnevnim potrebama, ali i poteškoćama s kojima se susreću u društvu upoznala je mlada psihologinja Kristina Terzić, te podsjetila na projekt koji udruga provodi već neko vrijeme želeći novogradiškim umirovljenicima ponuditi kvalitetan način provođenja slobodnog vremena. O svemu onome što donosi starost, u društveno-socijalnom, te psiho-fizičkom smislu, o tome da li su godine stvar mentalnog stava ili kalendara, govorila je sinoć psihologinja bolnice Sveti Rafel Strmac, Ivana Tomić. Starost je doba kad su usporene sve životne funkcije, kada popušta snaga organizma i otpornost prema bolestima. Upravo stoga, nije riječ o bolesti, nego prirodnom stanju.Teško je odgovoriti što je starost i kada, u stvari, započinje. Neki Ijudi tvrde da dijete, čim se rodi, počinje stariti, sve dok ne dođe u doba kada možemo kazati da je nastupila starost. Poznato je da se u našem tijelu stanice neprekidno obnavIjaju, ali nejednakom brzinom i ne cijeloga života. Prema tome, rnoglo bi se reći kako je starost gubitak mogućnosti trajnog obnavIjanja. U starosti je poremećena ravnoteža između trošenja i odumiranja stanica u odnosu na istovremeno stvaranje novih stanica. Istrošene stanice sporije se obnavljaju ili se nove više ne stvaraju.Vanjski znaci po kojima raspoznajemo starost su: smanjena tjelesna temperatura, slabost reakcija na vanjske podražaje; mnoge bolesti prolaze lakše nego u mladih Ijudi jer stari Ijudi veoma često ne osjećaju bol koja prati bolest, nemaju visoku temperaturu, iako je bolest koji put opasna, unutrašnji organi su istrošeni i ne vrše svoju funkciju kao u mladim danima, srce polako popušta, a probava nije uredna.
Općenito gledajući na starosne granice, sa 45. godinom organizam počinje stariti, a većina organa slabiti. Zbog toga s tom godinom trebali bismo načiniti prekretnicu, ukoliko želimo sačuvati zdravlje i dočekati duboku starost. Bez obzira na tjelesno i izvanjsko, prekretnica na prvom mjestu počinje u glavi. Upravo, stoga, starost je stanje duha, a čovjek star onoliko koliko se dobro osjeća.Imajte to na umu i narednih dana, a ne samo jednom godišnje, kada se svijet odluči obratiti pripadnicima starije životne dobi.
Autor: Simonida Tarbuk/ Vanja Tutić
