Ljeto nam donosi velike vrućine koje teško podnose ne samo kronični bolesnici i starije osobe, već predstavljaju velik napor i za organizam mladih, zdravih ljudi.
Medicinska stanja povezana s izlaganjem visokim temperaturama okoliša uključuju toplinske grčeve, toplinsku iscrpljenost, sunčanicu i toplinski udar. Toplinska iscrpljenost i toplinski grčevi, blaža su, relativno česta stanja, koja se mogu lako prepoznati i liječiti.
Kada je vanjska temperatura visoka dolazi do znojenja, koje ima funkciju hlađenja organizma. Međutim, pritom se iz tijela gube tekućina i elektroliti, a zbog pojačanog znojenja može doći do pojave toplinskih grčeva i toplinske iscrpljenosti. Iako su neugodne, ove pojave u pravilu ne zahtijevaju liječničku pomoć. Očituju se grčevima u mišićima, mučninom, nagonom na povraćanje, osjećajem malaksalosti, razdražljivošću, ubrzanim pulsom, ubrzanim disanjem, a može doći i do nesvjestice.
Zbog gubitka tekućine zatim dolazi do poremećaja krvnog tlaka, a rad srca se ubrzava kako bi krv brže putovala tijelom.
Sunčanica – simptomi
Znakovi sunčanice slični su simptomima potresa mozga što govori da nije riječ o bezopasnom stanju te je potrebno odmah djelovati.
Posjetite liječnika osjetite li sljedeće znakove:
- povišena tjelesna temperatura – budući da organizam više nije u stanju sniziti tjelesnu temperaturu na fiziološku razinu, tjelesna temperatura može prijeći 40°C,
- jaka glavobolja,
- moguća vrtoglavica,
- moguća nesvjestica,
- crvenilo lica,
- suha i crvena koža, bez pojave znoja,
- smušenost,
- preosjetljivost očiju na svjetlo,
- mučnina i/ili povraćanje,
- zujanje u ušima,
- opća tjelesna slabost,
- proširene zjenice,
- plitko disanje,
- ubrzan rad srca.
Kako izliječiti sunčanicu?
Kod težih slučajeva sunčanice potrebno je posjetiti liječnika.
U blažim slučajevima ili kada je liječnik na velikoj udaljenosti te prijevoz bolesnika predstavlja veću opasnost, važno je odmah početi snižavati tjelesnu temperaturu, “ohladiti osobu”.
Osobu je potrebno odmah skloniti sa sunca u hlad ili rashlađenu prostoriju, postaviti u poluležeći položaj i ukloniti zagrijanu odjeću.
Tjelesnu temperaturu potrebno je sniziti laganim polijevanjem vodom i stavljanjem hladnih obloga na čelo i potiljak.
Ako se osoba ne skloni sa sunca, ubrzo će osjetiti zujanje u ušima, probleme s vidom i malaksalost. U teškim slučajevima nastupit će omamljenost, širenje zjenica i gubitak svijesti uz ubrzani puls i plitko, ubrzano disanje.
Osobu za koju se sumnja da ima sunčanicu treba odmah smjestiti u hlad, u poluležeći položaj i pomoći joj da se rashladi i to skidanjem odjeće, laganim polijevanjem vodom (voda nikako ne smije biti hladna, već sobne temperature) ili stavljanjem hladnih obloga na potiljak. U slučaju nesvjestice osobu treba poleći na bok, ali je neophodno potražiti i liječničku pomoć. Tjelesnu temperaturu treba stalno kontrolirati, a s hlađenjem se može prestati tek kada se tjelesna temperatura snizi ispod 38°C.
Izvor: Adiva.hr
