Po definiciji, civilno društvo predstavlja skup građana koji se udružuju dobrovoljno radi zagovaranja svojih zajedničkih interesa. Ono podrazumijeva aktivno građanstvo koje želi i izaziva promjenu u svojoj lokalnoj zajednici i društvu. Razvijeno civilno društvo je proces u kojem se kontinuiranom interakcijom društvenih dionika civilno društvo razvija utječući time na sve aspekte života pri čemu su od posebne važnosti oni demokratski procesi života u zajednici. U tom smislu ključno je odgajanje mladih za aktivno demokratsko građanstvo u skladu s najvišim ustavnim vrijednostima koje čine: sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav. Organizacije civilnog društva često aktivno sudjeluju u rješavanju socijalnih, okolišnih, obrazovnih i drugih pitanja koja se javljaju u lokalnoj zajednici, a iz čega prolazi i njihova uloga zagovarača rješavanja društvenih problema spram institucija vlasti u lokalnoj samoupravi. Upravo je to područje rada OCD-a kao aktivnih zagovarača promjena u zajednici te je aspekt razvoja civilnog društva koji treba i dalje graditi na međusobnom razumijevanju i suradnji kroz institucionalne mehanizme kao što su procesi javnog savjetovanja.
Izgradnjom uzajamnog povjerenja i demokratskih standarda te razvojem mreža civilnog aktivizma – procesi uključivanja građana u odlučivanju započinju u lokalnoj zajednici.
U modernom, globaliziranom svijetu, građani mogu prikupljati informacije izravno iz međunarodnih izvora pa vladama više nije moguće cenzurirati ili kontrolirati protok informacija. Olakšani pristup informacijama ima “demokratizirajući učinak”, potičući građane na aktivnost. Vlasti mnogih država sve češće dolaze do zaključka kako neće moći provesti i učinkovito primjeniti svoje mjere, ako ih njihovi građani ne razumiju i ne podržavaju. Stoga traže nove ili poboljšane modele i pristupe za kvalitetnije informiranje i uključivanje građana u proces odlučivanja. Izgradnjom uzajamnog povjerenja i demokratskih standarda te razvojem mreža civilnog aktivizma – procesi uključivanja građana u odlučivanju započinju u LOKALNOJ ZAJEDNICI.
Lokalne su samouprave suočene s problemima poput decentralizacije, nerazvijenih mehanizama sudjelovanja građana, nedostatka visokoobrazovanih stručnjaka u redovima službenika i političara na razini lokalne samouprave te mnogim drugim problemima. Izravni dijalog između građana, njihovih udruga i izabranih političkih vođa može se dogoditi samo na najnižoj razini demokracije i samouprave. Zbog toga je funkcioniranje demokracije na lokalnoj razini vrlo važno. Svaki bi član lokalne zajednice morao imati priliku za aktivno sudjelovanje u osmišljavanju, provođenju te nadzoru provođenja usvojenih odluka u lokalnoj zajednici. Pri tome lokalna vlast mora stvoriti uvjete za sudjelovanje javnosti u najvećoj mogućoj mjeri i pritom pokušati uključiti građane gdje god je to moguće.
Civilni sektor polazeći od političkog interesa, društvene jednakosti, povjerenja među pojedincima i dobrovoljnog udruživanja, povećava vjerojatnost učinkovitijeg upravljanja na lokalnoj razini. Učinkovito sudjelovanje građana ključno je za dobro upravljanje. Izabrani predstavnici, službenici i građani imaju važne uloge u upravljanju lokalnom zajednicom, regijom ili državom. Suradnja između vlade, jedinica lokalne samouprave i građana dovodi do najboljih političkih i razvojnih odluka. Stoga je za lokalnu samoupravu ključno promicanje i stvaranje takvog okruženja, koje će stimulirati sudjelovanje građana
U posljednjih nekoliko godina značajno je porastao broj organizacija civilnog društva. Intencija je ove strategije ukazati na analizu potreba i odgovarajuće mjere kako bi one što bolje odgovarale stvarnim potrebama u narednom razdoblju te djelovale na rješavanju problema s kojima je civilno društvo u Hrvatskoj. Cilj je dati podršku širenju dijaloga, demokracije te jačanju partnerstva sa organizacijama civilnoga društva. Društvo u cjelini razvijeno je onoliko koliko je razvijeno civilno društvo, stoga se nadamo da će ova strategija dovesti do daljnjeg razvoja civilnog sektora i jačanja postojećih kapaciteta kako bi organizacije civilnog društva bile ravnopravni nositelji društvenog razvoja.
Nužno je osnažiti organizacije civilnoga društva za usluge utemeljene na potrebama zajednice i stvaranje inovativnih rješenja za oporavak društva za vrijeme i nakon pandemije COVID-19, kao i za druge potencijalne krize ovakvoga profila.
Za razvoj civilnoga društva ključno je postojanje legalnog, institucionalnog i financijskog okvira, no usprkos tome vrlo je nejednaka razvijenost i distribucija organizacija civilnoga društva po regijama jer najveći broj organizacija djeluje u glavnim urbanim centrima. Prema podacima Ministarstva uprave većina organizacija civilnoga društva vezana je uz grad Zagreb, odnosno pet županija (Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska, Osječko-baranjska, Zagrebačka, Istarska), u kojima je registrirano ukupno više od 31.000 udruga te najveći broj zaklada. Nedvojbeno je da su izrazito velike razlike u standardu građana između hrvatskih regija u izravnoj vezi sa stupnjem razvoja civilnoga društva u tim regijama.
Organizacije aktivne na lokalnim razinama vrlo su važni akteri demokratskog društva, te često pronalaze najbolja rješenja jer poznaju i uzimaju u obzir lokalne potrebe i interese, rade na izgradnji povjerenja, jačanju sudjelovanja građana, društvenih mreža i podrške te izgradnji dobrih odnosa u zajednici.
Organizacije civilnoga društva značajna su karika u upravljanju i prevladavanju kriznih situacija. Problemi s kojima se susreću lokalne zajednice su određeni specifičnim geografskim faktorima, kao i političkim i ekonomskim:
– izazovi povezani s migracijama, poslijeratnom obnovom, slabom naseljenosti i društvenom obnovom, krizama uzrokovanim prirodnim silama
– visoki udio siromašnih i socijalno isključenih skupina, posebno u nekim područjima Hrvatske
– nedostatak infrastrukture
– nedostatak mogućnosti zapošljavanja, dugotrajna nezaposlenost.
Ova ograničenja su prepreke za aktivno i prepoznatljivo djelovanje lokalnih OCD-a i veću uključenost građana za rješavanje problema na lokalnim razinama, pri čemu lokalne organizacije usmjerene specifičnim ranjivim skupinama (Romima, osobama s invaliditetom) imaju dodatnih poteškoća zbog nedostatnih kapaciteta za prijavu za financiranje iz EU fondova.
Prema podacima iz Registra neprofitnih organizacija, tek jedna trećina registriranih udruga u Republici Hrvatskoj redovito predaje financijske izvještaje što ukazuje da s jedne strane, postoji velik broj udruga koje nisu više aktivne, dok s druge strane postoji određeni broj udruga koje nemaju dovoljno znanja o svim obavezama koje proizlaze iz propisa koji uređuju djelovanje udruga Republici Hrvatskoj niti vještina za njihovo ispunjavanje. Unatoč tome što su često vrlo važan pokretač promjena u lokalnim zajednicama, organizacijama civilnoga društva često nedostaju dodatna znanja i vještine koje bi im omogućile neometano djelovanje te prikupljanje sredstava za daljnji razvoj. Isto tako, organizacije civilnoga društva često su rasadnik ideja u rješavanju problema lokalne zajednice, no nedostaju im znanja, vještine i alati potrebni za pretvaranje ideja u konkretne akcije.
Projekt Snaga lokalne zajednice sufinanciran je sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda.
Sadržaj objave isključiva je odgovornost Novogradiške udruge za promicanje lokalne uprave i samouprave.
