Veljača, drugi mjesec u godini, poznata je kao najkraći mjesec, ali i kao mjesec promjena, ljubavi i nepredvidivog vremena.
U hrvatskom jeziku nije posve jasno zašto se veljača zove tako, ali se pretpostavlja da označava sve dulje dane koji postaju veći, odnosno velji. Stari hrvatski nazivi za ovaj mjesec su svečen (prema blagdanu Svijećnici 2. veljače), veljak i svičan.. Ovaj mjesec karakteriziraju nagle vremenske promjene – od snježnih padalina i hladnih dana do povremenih toplijih perioda koji najavljuju kraj zime. U narodu se veljača još naziva i veljača prevrtača zbog vremena koje u tom mjesecu često mijenja svoju ćud. A osim što je najkraći mjesec u godini, veljača je i jedini mjesec u hrvatskom jeziku koji je ženskog roda.
Zanimljivosti o veljači
- Najkraći mjesec u godini – Veljača ima 28 dana u običnim godinama, a 29 dana u prijestupnim godinama, koje se događaju svake četiri godine.
- Mjesec ljubavi – Najpoznatiji datum u veljači zasigurno je 14. veljače, kada se slavi Valentinovo, dan zaljubljenih.
- Narodni običaji i vjerovanja – U prošlosti su naši preci pažljivo pratili vremenske prilike u veljači jer su vjerovali da one mogu nagovijestiti kakvo će biti proljeće i cijela godina.
- Dan rijetkih bolesti – Budući da se prijestupna godina događa svake četiri godine, 29. veljače se u svijetu obilježava kao Dan rijetkih bolesti, podsjećajući na važnost istraživanja i podrške oboljelima.
Veljača u Hrvatskoj
U Hrvatskoj veljača često donosi velike vremenske oscilacije. Dok primorski dijelovi zemlje već mogu osjetiti prve znakove proljeća, unutrašnjost i gorje i dalje mogu biti pod snježnim pokrivačem. Također, veljača je poznata po maškarama i karnevalima.
Iako je veljača najkraći mjesec, on nosi poseban šarm i simboliku. Bilo da ga pamtimo po hladnoći, ljubavi ili veselim maškarama, uvijek donosi nešto novo i zanimljivo.
