Na Božić se često u prošlosti odlazilo na tri mise, za početak na polnoćku, na Badnjak, na kojoj bi se dočekao Božić, zatim na ranojutarnju misu zornicu, tzv. malu misu, gdje se obično pričešćivalo, a na poldanicu ili velu misu odlazilo se po danu.
Žene na Badnjak pripremaju bogati božićni jelovnik, a ručak je na sam Božić svečan i bogat te za stolom okuplja cijelu obitelj. Jede se voće, povrće, meso, razne pečenke, kruh, peciva i brojna druga jela. Poslije ručka odlazi se čestitati rodbini i prijateljima. U prošlosti se činilo koledanje ili čestitarenje pjevajući tradicionalne božićne pjesme, a čestitare bi se često darivalo. Mladići su djevojkama kao tradicionalni božićni dar darivali ukrašenu jabuku, tzv. božićnicu. Darivanje je i danas božićni običaj, iako danas djevojke ne bi bile oduševljene da im mladići poklanjaju jabuke!
26. prosinca, dan poslije Božića slavi se Stjepanje. U minulim vremenima su na taj blagdan grupe mladića obilazile selo i popratnim pjesmama čestitala Stjepanima i Šteficama imendan. Nakon Sv. Stjepana slijedi Sv. Ivan, blagoslivlja se vino, iznosi slama iz kuće i stavlja na voćke da bolje rode.