Hrvatska se po udjelu aktivnih pušača svrstava među najlošije zemlje u Europi čak i ispred Turske. Unatoč dugogodišnjim kampanjama i upozorenjima stručnjaka, navike se sporo mijenjaju.
Marko Jakopović, specijalist internist, Klinika za plućne bolesti Jordanovac kaže: “Pušenje uzrokuje jako veliki broj bolesti, ne samo plućne bolesti nego i bolesti krvnih žila, srca, mozga i svih ostalih krvnih žila u tijelu. Ono što je isto važno reći jest da dovodi do smanjenja plodnosti i povećanja rizika od dijabetesa”. Pušenje, dakle, ne utječe samo na pluća, posljedice se osjećaju na gotovo svim organskim sustavima, prenosi net.hr.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), broj korisnika duhana globalno ipak bilježi pad.
Pad broja pušača u svijetu:
2000. godine: 1,38 milijardi, 2026. godine: 1,2 milijarde
Iako je riječ o pozitivnom trendu, brojka od 1,2 milijarde i dalje je iznimno visoka.
“Ono koliko smo uspjeli smanjiti pušenje na neki se način nadoknađuje zamjenskim proizvodima za duhan – grijanim duhanom, elektroničkim cigaretama, parilicama i slično. Postotak korištenja tih proizvoda raste, dok korištenje klasičnog duhana ipak nešto pada”, ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak.
Posebno zabrinjava podatak da mladi počinju pušiti već s 13 godina. Među učenicima čak 44 posto njih barem je jednom probalo e-cigarete.
