Hrvatska je u 2024. godini zabilježila snažan val doseljavanja – čak 70.391 osoba stigla je u zemlju, dok je 38.997 napustilo domovinu. Rezultat je impresivan: pozitivan migracijski saldo od +31.394 osobe. No, iza tih brojki stoji dramatična činjenica – Hrvatsku pune stranci, a ne povratnici. Čak 81,1 posto doseljenih su državljani drugih zemalja, ponajviše iz Nepala i Bosne i Hercegovine, dok Hrvati u najvećem broju i dalje odlaze – najčešće u Njemačku.
Statistika otkriva još jedan detalj: migracije su ponajviše muška priča. Gotovo tri četvrtine doseljenih i dvije trećine odseljenih čine muškarci, a najviše ih je u dobi od 20 do 39 godina – generacija koja bi trebala nositi razvoj zemlje.
Brodsko-posavska: od egzodusa do zaustavljanja pada
Podaci o vanjskoj migraciji pokazuju dramatične oscilacije u Brodsko-posavskoj županiji:
-
2020. – doseljeni 927, odseljeni 1.436 (saldo -509)
-
2021. – doseljeni 1.039, odseljeni 1.860 (saldo -821)
-
2022. – doseljeni 1.549, odseljeni 2.157 (saldo -608)
-
2023. – doseljeni 2.281, odseljeni 1.625 (saldo +656)
-
2024. – doseljeni 2.238, odseljeni 2.158 (saldo +80)
Nakon tri godine dramatičnog gubitka, 2023. je označila preokret – prvi veliki plus. Iako je 2024. donijela gotovo izjednačen broj doseljenih i odseljenih, Brodsko-posavska županija je napokon stala na kraj stalnom iseljeničkom padu.
Poruka statistike jasna je: Slavonija više ne gubi stanovništvo prema inozemstvu istim tempom kao prije. Nakon desetljeća egzodusa, Brodsko-posavska se opasno približila demografskoj ravnoteži – pitanje je samo koliko će dugo taj balans potrajati.
