Čak 72% ljudi smatra da su im prihodi niži od potrebnih, a samo 8% kućanstava imalo je prihode veće od potrebnih. Oko 17% anketiranih smatra kako su u prošloj godini imali točno koliko im je trebalo. Usporede li se podaci s godinom prije, kada je prosječno hrvatsko kućanstvo mjesečno raspolagalo sa 6.320 kuna, vidljiv je porast prihoda, no 2010. je čak 80% kućanstava smatralo da im ti prihodi nisu bili dovoljni za svakodnevni život. Najviši prihodi su bili u Zagrebu (oko 7.690 kuna) te Istri, Primorju i Gorskom kotaru (oko 7.155 kuna), a najmanji su bili u Slavoniji – samo 5.528 kuna.
S druge strane, prema subjektivnoj procjeni ispitanih, potrebni prihodi za zadovoljenje osnovnih potreba obitelji trebali bi iznositi u prosjeku mjesečno 8.824 kune ili za četveročlanu obitelj, to bi iznosilo oko 11.242 kune mjesečno. Budući da razlika između potrebnih i ostvarenih prihoda iznosi u prosjeku oko 2.214 kuna, ispada da bi potrebni prihodi u Hrvatskoj trebali biti veći za trećinu ili 33% od ostvarenih, kažu u GfK-u. Prema rezultatima ankete, najviša pojedinačna stavka u kućnom budžetu odnosi se na hranu i piće, na što se troši oko 29% sredstava. Dodaju li se tome troškovi stanovanja, proizlazi da 48% svojih prihoda kućanstva troše na zadovoljenje samo osnovnih egzistencijalnih potreba. Zanimljiv je još i podatak da je uz svu krizu i neimaštinu, 20% kućanstava mjesečno ipak odvaja nešto na štednju (u banci ili kod kuće), što je neznatno više nego 2010.
Autor: Glas Slavonije
