Podaci Svjetske zdravstvene organizacije kažu kako je između 10 i 50 posto žena u nekom trenutku svog života iskusilo neki oblik fizičkog nasilja od partnera, između 12 i 25 posto žena podvrgnuto je pokušaju ili prisilnom seksualnom odnosu, rasprostranjenost prisilne prostitucije i trgovine ženama iz godine u godinu raste. Nevjerojatna brojka od čak četiri milijuna žrtava trgovanja ljudima godišnje zastrašujući je podatak o razmjerima eksploatacije žena i djece koji ukazuje na prijeko potrebnu borbu za sprečavanje trgovine ženama-trafficking.
Jednako zastrašujuće izgleda i nacionalna statistika.
Prema službenim podacima Ministarstva unutarnjih poslova, prema Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji ,svake godine prijavljeno je između 11 500 i 17 500 počinitelja, a broj žrtava takvih djela kreće se između 14 500 i 22 200, od čega su žene žrtve u 64 posto do 71posto slučajeva, ovisno o godini. Što se tiče nasilničkog ponašanja u obitelji, prema Kaznenom zakonu službeni podaci policije pokazuju kako je svake godine prijavljeno između 1400 i 2000 kaznenih djela, pri čemu je oštećeno od 1500 do 2100 osoba, od čega su žene žrtve u nevjerojatnih 75 do 80 posto slučajeva. U zadnjih 10 godina ubijeno je 305 žena (od 22 do 47 godišnje). Njihovi sadašnji ili bivši partneri/supruzi bili su ubojice u 20 posto do čak 65 posto slučajeva. Podaci o prijavljenom seksualnom nasilju policiji u Hrvatskoj pokazuju kako je od 2000. do 2010. godine ukupno prijavljeno 6625 kaznenih djela, od 461 do 761 slučaja godišnje. Najčešće su bludne radnje, potom silovanje i zadovoljavanje pohote pred malodobnom osobom .Žene su žrtve u 86 posto slučajeva!
Nasilje nad ženama kao izraz povijesno nejednake raspodjele moći između muškaraca i žena, te povijesne neravnopravnosti spolova, prisutno je u svim razvojnim fazama društva. Žene i djevojčice diljem svijeta, bez obzira na nacionalnu, rasnu i vjersku pripadnost, kulturu, dob i status, izložene su raznim oblicima fizičkog, seksualnog, psihološkog i ekonomskog zlostavljanja. Korijeni nasilja nad ženama leže duboko u strukturi društva, a nasilje predstavlja najčešći oblik kršenja ljudskih prava u Europi
Zbog svega navedenoga u tijeku je velika nacionalna kampanja protiv nasilja nad ženama, koju provodi nevladina organizacija ŽENSKA SOBA-CENTAR ZA SEKSUALNAPRAVA,uz podršku brojnih javnih osoba
Pod motom SIGURNO MJESTO- U TRI KLIKA BIRAJ ŽIVOT BEZ NASILNIKA, okosnica kampanje je pokretanje web stranica – „Sigurno mjesto www.sigurnomjesto.hr“, jedinstvena i prva web stranice ovakve vrste u Hrvatskoj, namijenjena prvenstveno ženama žrtvama nasilja, kao i institucijama i organizacijama civilnog društva koje rade na ovoj iznimno značajnoj društvenoj problematici. Stranica je pokrenuta 22. veljače 2012. na velikom javnom događanju u Zagrebu, a uz lansiranje stranice „Sigurno mjesto“ širom Hrvatske počet će i kampanja „U tri klika biraj život bez nasilnika“.
Osnovni ciljevi kampanje i web stranice „SIGURNO MJESTO“ su olakšavanje nalaženja pomoći i podrške ženama žrtvama bilo kojeg oblika nasilja, na način da se na jednom mjestu obuhvate sve potrebne informacije za prijavu nasilja ili u donošenju odluke za izlazak iz nasilja
Nasilje nad ženama je najekstremniji primjer kršenja ženskih ljudskih prava. Javlja se u brojnim oblicima, od kojih su najčešći nasilje u obitelji i seksualno nasilje. U Hrvatskoj je u posljednjih desetak godina problem prepoznat kao relevantan zahvaljujući pozitivnim promjenama koje su inicirale organizacije civilnog društva.Usprkos pozitivnim koracima, poput promjena zakonodavstva , donošenja Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, razvoju i radu brojnih skloništa i savjetovališta za žrtve, kao i veće vidljivosti problema, brojne žrtve još uvijek su stigmatizirane, paralizirane strahom, sramom i krivnjom, te često nemaju dovoljno informacija gdje i kako potražiti pomoć te prekinuti začarani krug nasilja.
Stoga je osnovni cilj kampanje i pokretanja stranice ujediniti sve ključne aktere u suzbijanju nasilja nad ženama, omogućiti efikasniji rad na problemu, te pokazati svim osobama koje preživljavaju nasilje kako nisu same.
Svoj glas akciji i nacionalnoj kampanji do sada su dali Jelena Radan, članice grupe Meritas, Sandra Bagarić, Martina Tomčić, Nina Badrić, Luka Nižetić, Ida Prester, Maja Vučić, Ivica Propadalo i Teška industrija, Davorin Bogović, Žan Jakopač, Ana i Mario Rucner, radijske voditeljice i voditelji Irina Čulinović, Siniša Švec i Milan Peh, Sonja Šarunić, Barbara Kolar, Daniel Bilić, Ana Begić, spisateljice Rujana Jeger i Mima Simić, psiholog Aleksandar Štulhofer, glumačko-redateljska ekipa koju čine Ksenija Marinković, Urša Raukar, Goran Bogdan, Vinko Brešan, Mario Kovač, Petra Dugandžić, Lada Bonacci, dizajner Ivica Skoko i dr.Osim pojedinaca i značajan broj medija kontinuirano će pratiti kampanju, te radijskim i televizijskim jinglovima, kao i specijaliziranim edukativnim emisijama, nastojati problem približiti svima, mijenjati stavove o ulozi dominantnog modernog muškarca u današnjem društvu,te prvenstveno apelirati na roditelje koji ispravnim ili pogrešnim odgojnim pristupom, od sinova mogu stvoriti potencijalne nasilnike.
Nacionanalnoj kampanji do sada su se pridružili radijska mreža SOUNDSET,Tjednik AKTUAL, PORTAL T;ORDINACIJA HR., VEČERNJI LIST, ali i naša kuća, RADIO NOVA GRADIŠKA.
Autor: Simonida Tarbuk
