Marko Neretljak, pročelnik Područne službe Slavonski Brod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, ističe podatke za ovaj oblik zapošljavanja iz evidencije nezaposlenih osoba: “Imamo više zaposlenih na području Nove Gradiške, nego u Slavonskom Brodu. To je nekih 20 do 25 ljudi. Ti podaci se preslikavaju kroz mirovinski sustav, gdje je to i provedeno, putem elektroničke razmjene podataka. Vjerojatno će mirovinski sustav razraditi postupak kako će podaci biti dostupniji javnosti”.
Poslodavci u najbližoj poslovnici FINA-e trebaju kupiti vrijednosne kupone, odnosno vaučere u iznosu od 20,29 kn kojim se na dnevnoj osnovi plaćaju doprinosi za mirovinsko osiguranje, za zaštitu zdravlja na radu i zapošljavanje. Za kupljene vaučere FINA izdaje poslodavcu račun. Potrebno je pribaviti i Ugovor o sezonskom radu u poljoprivredi, tj. Obrazac USP-1, koji se može kupiti u Narodnim novinama i Hrvatskoj pošti, a mogu ga kupiti i poslodavci i sezonski radnici. Predajom i prihvatom vaučera smatra se da su sezonski radnik i poslodavac suglasni sa sadržajem ugovora.
Jadranka Crnac, voditeljica novogradiške poslovnice FINA-e ističe podatak od 2990 prodanih vaučera u 2012. godini. Čak 95 % vaučera prošle godine zakupio je PPKompleks, kako doznajemo od Đurđice Jurašinović, šefice računovodstva i financija u PPK-u. U sezoni branja metlica (vrhova stabljike kukuruza), koja je trajala mjesec dana, dnevno su u prosjeku zapošljavali oko 200 ljudi. Za pretpostaviti je da će isti broj osoba biti potreban i u ovoj godini, no više informacija znat će krajem mjeseca svibnja.
Najniži dnevni iznos koju je poslodavac dužan isplatiti sezonskom radniku koji obavlja sezonske poslove u poljoprivredi ne može biti niži od 70,40 kn, radni dan ne smije trajati duže od 12 sati, a najdulji rok trajanja sezonskog rada je 90 dana, bez obzira na to je li radnik radio neprekidno ili uz prekide.
Na kraju svakog kalendarskog mjeseca poslodavac ima obvezu na ime sezonskog radnika uplatiti predujam poreza na dohodak od 25% te prirez ako je u obvezi uplate prireza na ukupan iznos rada sezonskog radnika u tom mjesecu. Svaki sezonski radnik dužan je uz sebe imati knjižicu ugovora, a krajem kalendarske godine u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje obračunava uplatu mirovinskog osiguranja.
Bitno je istaknuti i kako se nezaposlene osobe, koje su u evidenciji HZZ-a, neće brisati iz evidencije zaposlenjem te kako one ne gube prava koja ostvaruju po osnovi nezaposlenosti. Umirovljenicima je također omogućen legalan rad na sezonskim poslovima bez prekida statusa umirovljenika.
Još uvijek nije kasno ni za sezonsko zapošljavanje u turizmu, ističe Marko Neretljak iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje: “Preporučujem svim nezaposlenim osobama ukoliko imaju znanja i vještine koje su upotrebljive za rad u sezoni, kao što su turistički animatori, recepcionari, kuhari, konobari, sobarice, čistačice, nek se dođu prijaviti. Još uvijek ima poslodavaca kojima se ukaže potreba za zapošljavanje novih osoba”.
Neretljak dodaje kako je ove godine veća potražnja za poslovima u turističkom sektoru: “U prva tri mjeseca ukupno se zaposlilo 100 ljudi, dok je u istom razdoblju prošle godine bilo samo 45 takvih zapošljavanja. Nije to plod našeg rada, nego zahvaljujući tome što je Uskrs bio vrlo rano, mnogi hoteli su otvoreni u mjesecu ožujku. Naravno, ukoliko je hotel otvoren, mora imati i osoblje. Uglavnom je riječ o višegodišnjim sezoncima koje su poslodavci direktno pozvali te su oni otišli na svoja radna mjesta”.
Autor: Zorislav Knežević
