Iako je prehlada cjelogodišnji suputnik, jesen i zima razdoblja su kad njezini uzročnici nailaze na plodnije tlo.
Prosječna odrasla osoba ima prehladu dva do četiri puta godišnje, a dijete pet do osam puta. Prehlada je vjerojatno najučestalija zarazna bolest u Europi i najčešći razlog posjete liječniku (iako bi bilo bolje bolest prijaviti liječniku telefonom ili tražiti kućnu posjetu s obzirom na to da nema specifičnog lijeka). Jedini način ozdravljenja je mirovati i pustiti organizam da se sam oporavi.
Gripa, od koje svake godine oboli približno deset posto građana, slična je prehladi, no donosi mnogo ozbiljnije tegobe, a može biti i smrtonosna, ovisno o snazi virusa i otpornosti organizma.
– “Hladno vrijeme znač i dulji boravak u zatvorenim prostorima, samim tim i češći bliski kontakt s ljudima, zbog čega se u ovom razdoblju respiratorne infekcije lakše šire, posebno u slabo provjetravanim prostorima. Naprimjer, kad govorite, vi izbacujete kapljice na udaljenost do metar, metar i pol,” – objasnio je situaciju dr. Ante Cvitković, ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo u Slavonskom Brodu, istaknuvši da je upravo to glavna veza između hladnoće i zaraza, prenosi Plusportal.
– “Prema podatcima od prijašnjih godina, broj zaraženih ovim tipovima virusa trebao bi se povećati iza Božića i Nove godine. Podsjetio je da je „zloglasni“ koronavirus i dalje među nama, ali „skriven“. – Često te respiratorne infekcije ne budu „razjašnjene“. Ima tu sigurno i bolesti COVID-19, ali s blažim kliničkim simptomima, pa se ljudi, uvjereni da nije riječ o toj bolesti, ni ne testiraju. U svakom slučaju, oboljelih od nje nema mnogo jer je virus, zahvaljujući cijepljenju i stejcanju imuniteta, suzbijen. Od početka pandemije do danas procijepljenost u županiji dosegla je razinu od 68 posto. Naravno, kada govorimo o trenutno zaraženima koronavirusom, mislimo na broj registriranih, dok je njihov stvarni broj, po mojoj procjeni, dosta veći,” – zaključuje Cvitković.
Pranje ruku je najjednostavniji i najdjelotvorniji način sprječavanja rinovirusnih prehlada. Nedodirivanje nosa ili očiju drugi je način. Osobe koje su prehlađene trebaju uvijek kihati ili kašljati u papirnatu maramicu i zatim ju baciti. Ako je moguće, treba izbjegavati bliske, dulje kontakte s osobama koje su prehlađene. Budući da rinovirusi mogu preživjeti i do tri sata izvan nosnih putova na predmetima i koži, čišćenje površina dezinfekcijskim sredstvom koje ubija viruse moglo bi pomoći u sprječavanju širenja infekcije.
