Nakon prošlog vikenda, kada su Đakovo zatresla tri potresa, a o čemu je izvijestio i Geofizički odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, Đakovčani se nelagodno osvrću i na svaku malo veću buku. Seizmolozi za ta tri potresa kažu – to su oni koji su se osjetili, da ih je vjerojatno bilo i mnogo više, ali manje jačine, a koji nisu objavljeni no koje su instrumenti Seizmološke službe RH zabilježili. Seizmolozima područje Đakova, Đakovštine, nije nepoznato.
– Bilo je više potresa u 19. stoljeću, a pamtimo razoran potres u Đakovu iz 1964., koji je bio snage osam stupnjeva Mercalli-Cancani-Siebergove (MCS) ljestvice. Tada je stradalo dosta kuća – njih oko 2000, a najveće štete bile su prema Levanjskoj Varoši. Podizali su se i šatori za privremeni smještaj ljudi – kaže voditelj Seizmološke službe RH, mr. sc. Ivo Allegretti. Taj je potres u stampedu pri bijegu iz zgrade odnio i jedan ljudski život. Na tragu procjena kako je područje Slavonskog Broda, Đakova i Dilj-gore, a područje općine Levanjska Varoš upravo je na obroncima Dilja, na rizičnom području regije, Allegretti naslanja i seriju potresa od prošlog vikenda. Voditelj Seizmološke službe ističe da je seizmički najrizičnije u Hrvatskoj područje grada Zagreba, Dubrovnika i Rijeke, a Slavonija je iza njih. Najnerizičniji kraj su Istra i Lika.
– Rizik od potresa ne ovisi samo događanju potresa. Ovisi i o naseljenosti, broju kuća, objekata, stanovnika na jednom prostoru. Nije isti rizik, gledajući naseljenost, za grad Zagreb i Slavoniju, ona je manje naseljena – kaže Allegretti.
Za “đakovački vikend uz tri potresa” kaže: “Ta serija očito još nije završila. Nakon prvog, jačeg potresa u petak, u 11.25 sati, uslijedio je još čitav niz drugih potresa koji su u pravilu slabiji kao naknadni potresi, no o prognozi hoće li ih biti još, ne možemo govoriti i ne znamo je li to bio glavni potres, ili se može dogoditi još nešto drugo, neki jači potres. Kada bi se to dogodilo, u tom slučaju potres od petka, koji je u dosadašnjoj seriji bio najjači, ne bi bio glavni potres nego pretpotres”.
Dakako, od petka, a pogotovo od nedjelje, kada se rano ujutro, u 5.35 sati, dogodio treći potres, među Đakovčanima je pitanje svih pitanja hoće li se niz potresa na njihovome području nastaviti.
– Nakon jednog jakog potresa poremete se sile u Zemljinoj kori i one traže neki novi položaj svog energetskog minimuma. Mi ne možemo znati što će se događati, priroda ima svoj nama nasumični, kaotični način u kojem te energije izlaze, otpuštaju, a što mi osjećamo kao potres. Takvi potresi znaju potrajati neko vrijeme, ovisno o jačini glavnog potresa, a sve ovisi i o geologiji, geologiji građenja, strukturi u kojoj se to događa, o epicentru – nabraja Allegretti.
Najjači potres iz ove “đakovačke” serije bio je onaj u petak, u 11.25 sati, a bio je snage pet do šest stupnjeva po MCS ljestvici, kao umjereno jak. Osim puknuća stakla i pada staklenih čaša s polica i stakala na vitrinama te pada predmeta sa zida, na objektima je izazvao jedino napuknuće jednog zida u Velikoj Kopanici, dok se u Đakovu nakosio jedan dimnjak. Upravo u blizini Kopanice i susjednog Vrpolja bio je epicentar tog potresa.
– Manje štete na objektima nastaju pri 6. stupnju MCS ljestvice. Pri 7. stupnju nastaju ozbiljnije štete, a onaj 8. stupnja je razoran potres, kaže Allegretti. A, “amplituda” đakovačke serije potresa kaže kako je prvi, onaj u petak prijepodne, imao intenzitet u epicentru 5. do 6. stupnja MCS ljestvice, onaj istoga dana popodne 3. stupnja, a rano jutarnji nedjeljni intenzitet u epicentru 3. do 4. stupnja MCS ljestvice.
Suzana ŽUPAN/Glas Slavonije
