Ukupni krediti stanovništvu, prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), krajem ožujka ove godine iznosili su 117,2 milijarde kuna, što je za otprilike milijardu kuna manje nego u ožujku lani, čime je nastavljeno višegodišnje nominalno razduživanje stanovništva.

Usprkos malo boljim uvjetima kod kunskih kredita, što do sada nije bio slučaj, i boljih uvjeta što se tiče kamatne stope ostaje pitanje.

Je li se građani svjesno namjerno manje zadužuju ili mnogi više ne mogu realizirati kredite zbog nezaposlenosti, rada na crno i blokiranih računa? 

 

Izvor: www.glas-slavonije.hr

Na kraju ožujka ukupni su krediti stanovništvu bili 847 milijuna kuna ili 0,7 posto viši nego krajem veljače, pokazuju podaci HNB-a. No u odnosu prema ožujku lani smanjeni su za 0,9 posto ili 1,08 milijardi kuna. Analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) njihov godišnji pad dijelom pripisuju prodaji loših plasmana banaka, ali i jačanju aprecijacijskih pritisaka na kunu, jer je prema tečajnici HNB srednji tečaj eura krajem ožujka ove godine bio niži 1,1 posto u odnosu prema istom mjesecu lani.

Skroman oporavak

Ističu i da je nakon konverzije kredita u “švicarcima” u eurske došlo i do veće osviještenosti stanovništva o valutnim rizicima, što je uz istovremeni pad aktivnih kamatnih stopa na kunske kredite rezultiralo rastom udjela kunskih kredita u ukupnom portfelju kredita stanovništvu. Tako su krajem ožujka ove godine ukupni kunski krediti stanovništvu porasli na 51,2 milijarde kuna, čineći udio od 44 posto u ukupnim kreditima stanovništvu, što je 8,5 postotnih bodova više nego u istom mjesecu 2016. Povećanje udjela kunskih kredita, dodaju, odražava se i u strukturi plasmana stanovništvu prema namjeni, gdje je vidljivo da su gotovinski nenamjenski krediti zapravo jedina skupina kredita stanovništvu čija nominalna vrijednost bilježi godišnju stopu rasta.
Naime, uz mjesečni rast od 530 milijuna kuna ili 1,3 posto, nenamjenski gotovinski krediti stanovništvu u ožujku su bili viši za 1,5 milijardi kuna nego u ožujku lani, što čini godišnji rast od 3,6 posto. Njihov udio u ukupnim kreditima stanovništvu iznosi 35 posto, čime su se pozicionirali na drugo mjesto, odmah iza stambenih kredita, čiji je udio u ukupnim kreditima stanovništvu 44 posto.
U Hrvatskoj poštanskoj banci, potvrdili su za Glas Slavonije iz te banke, prošle godine, nasuprot smanjenju kreditiranja na tržištu, krediti stanovništvu porasli su za 12,3 posto. “Možemo naglasiti porast potražnje za stambenim kreditima s kombinacijom fiksne i promjenjive kamatne stope, a rast su zabilježili i nenamjenski krediti. Kako je HPB izrazito ‘kunska banka’, većina kredita plasirana je u kunama”, kažu u HPB-u.
Stambeni krediti stanovništvu krajem ožujka iznosili su 51,7 milijardi kuna te su na godišnjoj razini bili niži za 1,4 milijarde kuna, odnosno za 2,7 posto. U strukturi stambenih kredita stanovništvu analitičari RBA zamjećuju rast udjela kunske komponente, na 22 posto, premda i dalje prevladavaju krediti indeksirani za euro, koji čine 76 posto ukupnih stambenih kredita.
“Smatramo da se proces razduživanja sektora stanovništva primaknuo svome kraju te da bi naznake oporavka kreditne potražnje zabilježene u drugoj polovini 2016. trebale utjecati i na vraćanje kreditne aktivnosti prema ovom sektoru. Međutim, oporavak će, prema našim očekivanjima, biti vrlo skroman i uvelike ovisan o kretanjima na tržištu rada, koje još uvijek ne pokazuje zamjetniji rast zaposlenosti, a što je preduvjet za ulazak u nove financijske obveze”, zaključuju analitičari Raffeisen banke.

Porast potražnje

Privredna banka Zagreb objavila je u ponedjeljak u publikaciji Tjedne analize podatke koji pokazuju kako se nastavlja trend pada kamatnih stopa na kredite. Analitičari očekuju da će taj trend biti nastavljen i u idućim mjesecima. Kamatne stope na kredite kućanstvima na kraju ožujka spustile su se na prosječnih 7,9 posto, a nefinancijskim društvima na 4,4 posto. Kamate na kredite s valutnom klauzulom na kvartalnoj razini smanjile su se za oko 60 baznih bodova za kućanstva, na prosječnih 5 posto, te za 40 baznih bodova za nefinancijska društva, na 3,9 posto. Kamata na kunske stambene kredite, pak, bilježi pad od desetak baznih bodova na kvartalnoj razini, na prosječnih 4,4 posto, a kamata na stambene kredite s valutnom klauzulom bila je niža za 30 baznih bodova i iznosila 3,8 posto.
Iz Zagrebačke banke su za Glas Slavonije istaknuli kako nakon nekoliko godina stagnacije bilježe porast potražnje za kreditima.
Međutim, analitičari upozoravaju da će trend pada kamata na kredite, koje su na povijesno niskim razinama, biti zaustavljen te da bi već krajem godine mogao slijediti rast kamata. U HNB-u rade na preporukama za banke kojima bi one trebale informirati klijente o zaštiti od kamatnog rizika i ponuditi im refinanciranje kredita s promjenjivih kamatnih stopa u fiksne.
U HPB-u za naš list naglašavaju kako se “klijenti kod novih kredita uglavnom odlučuju za fiksnu kamatnu stopu tijekom cijelog razdoblja ili dijela otplate kredita”. “Tako da je sve veći udio takvih kredita u ukupnima, što smanjuje i vjerojatnost da bi veći dio klijenata bio pogođen rastom kamatnih stopa”, ističe David Tomašek, zamjenik izvršnog direktora Sektora upravljanja financijama HPB-a.
O najavljenim preporukama HNB-a za reprogramiranje kredita s promjenjivih kamatnih stopa u fiksne Tomašek kaže kako je riječ o mjeri čija je svrha zaštita dužnika i sprječavanje gubitaka od kreditnog rizika za banke zbog rasta kamatnih stopa. No on podsjeća i na to da je izravna posljedica “ovakve mjere pad dobiti za banke u uvjetima povećanja kamatnih stopa”.
U PBZ-u, odgovarajući na naš upit, navode kako se u prva tri mjeseca ove godine znatan dio realiziranih kredita građanima odnosio na gotovinske/nenamjenske kredite te se oni većim dijelom realiziraju u kunama. “Primjetan je rast kredita uz fiksnu kamatnu stopu, s time što je većina kredita ugovorenih s fiksnom kamatom u domaćoj valuti. Rast bilježe i krediti koji su ugovoreni uz kombinaciju fiksne i promjenjive kamatne stope, kod kojih je većina ugovorena uz kombinaciju fiksne kamatne stope na pet godina te promjenjivu kamatnu stopu na preostalo otplatno razdoblje”, kaže za naš list Dražen Dumančić, pomoćnik izvršnog direktora Odnosa s javnošću i marketinga PBZ-a.

 

Boris Vujčić
guverner HNB-a
Potrošače želimo zaštititi fiksnim kamatnim stopama na kredite
Guverner HNB-a Boris Vujčić izjavio je u ponedjeljak, gostujući na Hrvatskom radiju, kako, s obzirom na to da se očekuje rast kamatnih stopa na kredite, HNB želi zaštititi potrošače fiksnim kamatnim stopama. Najavio je da će HNB bankama preporučiti da promjenjive kamatne stope promijene u fiksne. Naglasio je kako je za potrošače koji imaju dugo vrijeme otplate kredita pred sobom veći rizik od rasta kamata te bi bilo dobro da razmisle o mogućnosti zaštite od kamatnog rizika. Objasnio je kako je trenutna kamatna stopa na stambene kredite veća od 4,8 posto, a danas se odobravaju oni od 4 do 4,5 posto. Vujčić je na neki način i zaprijetio bankama. Kazao je kako HNB želi da banke potrošačima ponude mogućnost refinanciranja kredita s promjenjivih kamatnih stopa u fiksne, kazavši kako će se, “ako ne poslušaju preporuku središnje banke, HNB javiti njihovim klijentima”.

Kamatna stopa nešto viša za kredite s fiksnom kamatom
Kakvi su danas uvjeti na tržištu, može se vidjeti na primjeru ponude stambenih kredita Zagrebačke banke. Maksimalan iznos stambenog kredita je do dva milijuna kuna, odnosno 250 tisuća eura na maksimalan rok otplate do 30 godina, s time što klijent može birati između vrsta kamatne stope (fiksna, promjenjiva ili kombinacija), što utječe i na rok otplate. Klijentima se nude krediti s fiksnom kamatnom stopom na rok otplate od pet, sedam ili deset godina, krediti s promjenjivom kamatnom stopom na rok otplate do 30 godina te krediti s kombinacijom fiksne i promjenjive kamatne stope s rokom otplate do 30 godina. Za stambene kredite u kunama s fiksnom kamatnom stopom kamata je u rasponu od 4,65 do 5,20 posto, a za kunske kredite s promjenjivom kamatnom stopom od 4,43 do 4,73 posto.
Za stambene kredite uz valutnu klauzulu u eurima fiksna kamatna stopa kreće se od 3,95 do 4,60 posto, a eurski krediti s promjenjivom kamatnom stopom imaju kamatu u rasponu od 4,06 do 4,36 posto.

Komentari
Prethodni članakGrad se pretvorio u veliko gradilište – U tijeku je finalna faza izgradnje nove šetnice i trga
Sljedeći članakPrijetnje smrću požeškom novinaru: ‘Mirkoviću, biraj grobnu jamu’