Računovodstvena struka, najblaže rečeno, užasnuta je prijedlogom novog Pravilnika o doprinosima za koji tvrdi da će donijeti brojne probleme, ne samo njima, već i poslodavcima, posebno mikro i malim poduzećima. Javno savjetovanje o novom pravilniku zatvoreno je u ponedjeljak 20. studenog, a tijekom postupka pristiglo je čak 337 komentara. Lavovski dio primjedbi odnosi se na članak 4. za koji struka tvrdi da je u praksi – potpuno neprovediv.
U cijeloj se priči posebno ističe detalj da je motiv predlagatelja, odnosno države bio da plaće zaposlenih dodatno rastereti. Međutim, administrativno neće doći do nikakvog rasterećenja, upravo suprotno, tvrdi računovodstvena struka. Mirela Relković, predsjednica Udruženja računovođa pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) za Lider pojašnjava kako struka osnovni problem vidi u tome što su poslodavci pri novom zapošljavanju radnika ili od trenutno zaposlenih osoba dužni prikupiti podatke o bruto plaći do 10-tog u mjesecu kako bi dobro izračunali olakšicu za mirovinsko osiguranje u 1. stupu, koju bi po novom pravilniku država nadoplatila.
Kasnit će plaće?
– U odnosu na obvezu prikupljanja izjava o plaći radnika do 10. dana u mjesecu, postavlja se pitanje što u slučaju kada poslodavac isplaćuje plaću ranije ili čak zadnjeg dana u mjesecu. Većina poslodavaca stoga ne može čekati izjave radnika koji rade kod više poslodavaca do 10. dana u mjesecu. Brojni poslodavci imaju interne akte koji ih obvezuju na isplatu plaće prije 10. u mjesecu. Predlaže li zakonodavac odgodu isplate plaće? – ističu iz Udruženja računovođa. Novim Zakonom o radu više ne postoji obveza radnika traženja suglasnosti poslodavca za dodatni rad nego samo mora obavijesti poslodavca o dodatnom radu. Stoga, ostaje pitanje hoće li radnik to zaista i učiniti?
– Glede davanja izjave radnika, potrebno je uzeti u obzir kako je uslijed svih obračunskih elemenata bruto plaća promjenjiva te nemaju svi radnici dovoljno znanja da precizno protumače isplatnu listu (radnik je uglavnom upoznat samo s iznosom koji mu sjeda na račun) te potencijalno može dostaviti netočne i nepotpune podatke poslodavcu. Ovakvo uređenje pretpostavlja probne obračune plaća kod svih poslodavaca, te nakon toga usklađivanje svih bruto primanja kako bi se izvršio ispravan obračun. Time će neminovno doći do pogrešaka u obračunu i naknadnih ispravaka – ocjenjuje struka.
K tome, predloženi pravilnik predviđa da svi poslodavci u tom slučaju rade ispravke, što je dodatno administrativno opterećenje svih poslodavaca. Nadalje, predloženo rješenje kosi se s danas sveprisutnom digitalizacijom i automatizacijom procesa, neekonomično je te oduzima vrijeme i druge resurse poslodavcima čime predstavlja dodatno administrativno, logističko i financijsko opterećenje, ocjenjuju u Udruženju.
– Pravilnik predviđa ispravke JOPPD obrazaca kao rutinsku svakodnevnu operaciju ne uzimajući u obzir kompleksnost sastavljanja, a posljedično i ispravljanja takvog izvještaja – kažu računovođe. Kao rješenje problema struka predlaže brisanje ove dopune te propisivanje obveze Ministarstva financija, odnosno Porezne uprave, da u periodičnom postupku izvrši obračun umanjenja obračunatih doprinosa za 1. mirovinski stup kod zaposlenika koji rade kod više poslodavaca i čija ukupna mjesečna bruto plaća kod svih poslodavaca iznosi manje od 1300 eura. Isto se predlaže i u slučajevima promjene poslodavaca. Drugim riječima, predlažu da Porezna uprava godišnjim obračunom utvrdi iznos olakšice.
Ako zakonodavcu ovaj prijedlog ne bi bio zadovoljavajući, računovodstvena struka alternativno predlaže da se u potpunosti izbaci izjava radnika kao relevantna te da se koriste isključivo podaci Porezne uprave prilikom izračuna. To bi zahtijevalo izradu informatičkog rješenje koje će dopustiti poduzetnicima programsko čitanje traženih podataka – API, a ne ručno pretraživanje po pojedinom zaposleniku, kako bi te podatke uvezli u svoje računovodstvene programe i na taj način pripremili obračun.
Upitali smo Ministarstvo financija kako komentira svu silu primjedbi na prijedlog Pravilnika o doprinosima te hoće li ih uvažiti kroz izmjene, odnosno brisanje spornog članka 4. No, odgovor nije pristigao.
Posljedice po poslodavce
Ako Ministarstvo financija ignorira ove primjedbe i prihvati pravilnik bez izmjena, posljedice – i to financijske – osjetit će poslodavci. Kako kaže Mirela Relković, troškove koje bi imali poslodavci svakako se odnose na nadogradnje njihovih računovodstvenih programa.
– Sa svakom primjenom novog zakona upravo se to i događa, a samim time i vrijeme potrošeno na dodatne obračune može poskupiti i uslugu servisa, osobito kod mikro i malih poduzetnika koji obično koriste usluge vanjskih servisa. Taj trošak može biti barem veći deset posto na dosadašnju cijenu usluge – ocjenjuje Relković.
Pravilnik bi trebao stupiti na snagu već 1. prosinca, pa bi prvi obračun trebalo upotrijebiti za plaće za ovogodišnji prosinac koje se isplaćuje u siječnju 2024. Relković podsjeća da se k tome niz novih zakonskih propisa se mijenja od 1. siječnja iduće godine – povećavaju se iznosi minimalne plaće, povećava se doprinos za obrtnike, a tu su i novi porezi lokalnih općina i gradova jer im se ukida prirez.
– Nismo protiv olakšica koje se žele osigurati, ali to treba učiniti na razuman način koji u praksi ne opterećuje administrativno – zaključila je Relković.
