Nakon Interlibera, knjigu su večeras na poziv Matice hrvatske predstavili u novogradiškoj Gimnaziji autor dr.Marko Samardžija i recenzent akademik Stjepan Damjanović. Na 650 stranica, kroz 13 poglavlja autor govori o odnosu sredine, jezikoslovaca, političara i javnih radnika prema hrvatskom jeziku između dva rata i to sa obadvije strane, hrvatske i srpske. Sociolingvistički stil pisanja zanimljiv je i ne-filolozima, barem na način kojim se povijest u ovom dijelu Europe ponavlja sa najvećim dijelom počinjenih grešaka i košta nas.
dr. Marko Samardžija
Na koji su način ove teme danas bitne? – Odgovor zavisi od toga što nam znači povijest – ima onih kojima ne znači ništa a ima i onih koji iz ranijih grešaka žele nešto naučiti. Kada čitate ovu knjigu vidjet ćete da se cijeli niz grešaka s kojima su ne tako davno borili naši preci i dalje ponavlja. I danas govorimo o tome treba li nam Zakon o jeziku, vijeće za normu ili autoritarno tijelo koje može presuditi. – Koliko dobro govorimo hrvatski? – Nikada dovoljno dobro. Ne brinemo se dovoljno o jeziku zato što često o njemu govorimo parolaški a nemamo smisla kao u drugim oblicima života za sustavni svakodnevni rad kaže recenzent knjige akademik Stjepan Damjanović uoči predavanja koje je u večernjim satima okupilo više nego pristojni broj posjetitelja.
– Knjiga koja ima 900 bilježaka rezultat je projekta koji se protezao skoro 7 godina. O temama koje knjiga obrađuje uglavnom se nije pričalo a ako i jeste onda na žalost čak na razini anegdote a ne ozbiljne analize. Povijest bi trebalo poznavati zato da se njome ne opterećujemo kada idemo prema budućnosti, da imamo čiste račune sami sa sobom, kaže autor knjige dr. Marko Samardžija.
Vraćajući se na naslov, testirajmo provokaciju u kontekstu današnjice: Trebamo li se bojati Europe i utapanja hrvatskog jezika?
– Ne trebamo se bojati Europe već samih sebe. Nikad nisam čuo da bi netko iz EU zahtijevao nešto što bi ugrozilo hrvatski jezik ali zato često čujem kako bi netko iz nekog studija htio izbaciti hrvatski jezik ili za tvrtke koje bi htjele da se molbe za posao pišu samo na engleskom jeziku… Takvi na krivi način žele postati Europa i to tako da se odreknu sami sebe, kaže Damjanović.
Eto, dobar razlog za čitanje dobre knjige.
Autor: Saša Radivojević/photo: Željko Idžotić
