Hrvatski zavod za javno zdravstvo proveo je u školskoj godini 2021./22. među učenicima prvih razreda srednje škole YP CORE upitnik koji je pokazao da je 11,20 posto njih razmišljalo o tome da si naude. Prema rezultatima kojima se procjenjuje rizik u mentalnom zdravlju, udio pozitivnih rezultata u Hrvatskoj u djevojčica 13 posto, u dječaka 6,2 posto, a u Splitsko-dalmatinskoj županiji udio pozitivnih rezultata bio je u djevojčica 8,4 posto i u dječaka 5,2 posto.
-” Ovo je postpandemijsko vrijeme, vrijeme nakon potresa, situacije iz Beogradske škole. Nema puno istraživanja od prije 10-ak godina pa ne možemo praviti usporedbe, društvo nema pripremljene resurse za intervencije, naše škole nemaju školske psihologe, u primarnoj zdravstvenoj zaštiti nemamo dovoljno stručnjaka. Pa i kad se ima potreba jako je teško pronaći stručnjaka koji će u adekvatnom vremenu moći pružiti uslugu koja je osobi potrebna. Podaci su strašni, sve je češće samoozljeđivanje kod djece, tu su anksioznost i depresija, kod mladih se neki simptomi ne primijete dok ne bude preizraženo,” – kaže profesorica psihologija u novogradiškoj Gimnaziji Koraljka Hausnet Lasović.
Kako roditelji mogu prepoznati simptome, na što obratiti pažnju?
-” Tu su najčešće promjene ponašanja, ako gubi interes za stvari koje su ga prije veselilo, promjene u apetitu, spavanju, ako dijete ništa ne veseli, ako se povlači u sebe, ako ima strah ili nelagodu. Nekad su znakovi suptilni a nekada i nisu, ako se to jako vidi onda je problem već obuzeo tu mladu osobu.”
Kakve će posljedice pandemija ostaviti na mlade ljude, obzirom da su tu dvije godine života u izolaciji?
-” Stil života tijekom pandemije bio je jako promijenjen, bila je problematična socijalizacija i komunikacija s prijateljima, sve je bilo online. Mijenjali su navike, izgubili su radne navike i motivaciju, no dobar postotak mladih ojačao je veze s obitelji. Problematično je ako mladi imaju previše rizičnih faktora u životu, zato treba jačati obitelj i zajednicu i biti spreman reagirati u pravom trenutku na pravi način jer je današnji način života jako izazovan.”
Koliko negativne vijesti utječu na mlade ljude kojima smo svakodnevno okruženi?
-” Što god da radite na internetu iskočit će vam prijelomne vijesti koje su većinom negativne, tu treba biti mudar i dozirati ih na pravi način prema kvaliteti. Mlade treba poučiti i trebalo bi inzistirati na pametnom korištenju tehnologije. Često me pitaju za informacije koje vide na Instagramu ili Tik Toku jer jako puno vremena provode na društvenim mrežama. Učim ih kako ojačati kritičko mišljenje, je li ta informacija sigurna i točna, te kako dozirati izloženost informacija. Nekada je uredu izolirati se jer ne možemo promijeniti stvari u svijetu, isključiti se iz virtualnog svijeta i provoditi kvalitetno vrijeme na način koji ih ispunjava.”
Odrasli su primjer djeci i mladima, a upravo oni sve više provode vremena na društvenim mrežama?
-” Ovi maleni su djeca koja odrastaju s mobitelima, ne žele jesti ako nema mobitela na stolu, ne trče, ne govore, ne rade dovoljno potrebnih aktivnosti za rast i razvoj. Današnji stil odgoja usmjeren je na taj mali ekran, tu je kratkoročna korist roditelja da si uzmu vrijeme za sebe dok su djeca hipnotizirana na mobitel. Generacije koje odrastaju uz mobitel imat će problema u školi, neće im biti lako jer nemaju fokus pažnje, razvoj je sputan. Sve je više kratkovidnih učenika, nastavnici tjelesne kulture žale se da učenici nisu dovoljno koordinirani, ne znaju trčati ni skakati, učiteljice se žale da djeca ne znaju rezati papir škarama. Djeci se mora omogućiti nesmetan razvoj, razgovarati s njima jer im je fond riječi sve manji.”
Istraživanje za Dan obitelji pokazalo je kako mladi sve više vjeruju roditeljima.
-” To sam pročitala i raduje me ta posljedica pandemije. Svaki radostan trenutak treba dijeliti sa članovima obitelji, partnerima, odloži taj mobitel, pogledaj drugu osobu i uživaj u trenutku. Ipak smo ljudi, željni dodira, lijepe riječi, osmijeha, to je neprocjenjivo.”
Kako se nositi sa svakodnevnim problemima i stresovima?
-” Čarobnog štapića nema, pazi što i kad jedeš, kreći se, druži se, pričaj s prijateljima, nađi nešto u čemu si dobar. Ukoliko se pojave ozbiljni problemi, pronađi savjet, pitaj stručnu osobu za pomoć. Voljela bih da mladi shvate da iako je njihovo vrijeme izazovno, želim da uživaju u svojoj mladosti jer je predivna. Težite ka cilju samoaktualizirane osobe, živite produktivan i radostan život,” – poručila je uz osmijeh prof. Hausnet Lasović.
