Hrvatski zavod za zapošljavanje nastavlja s mjerama za očuvanje radnih mjesta i u 2021. godini. Ovaj put riječ je o potpori Skraćivanje radnog vremena. Cilj mjere je očuvanje radnih mjesta kod poslodavaca kod kojih je zbog posebne okolnosti uvjetovane Koronavirusom (COVID -19) došlo do privremenog smanjenja opsega posla. Trajanje mjere je do 31. prosinca 2021. godine, a visina subvencije do 3.600,00 kuna po radniku.
Ciljane skupine poslodavaca su poslodavci koji obavljaju gospodarsku djelatnost te zapošljavaju 10 i više radnika. Ciljane skupine radnika su radnici zaposleni kod poslodavaca iz ciljane skupine poslodavaca. To ne uključuje vlasnike, suvlasnike, osnivače, članove uprave, direktore, prokuriste i sl., Pod vlasnicima i suvlasnicima smatraju se osobe koje su imatelji više od 25% udjela u kapitalu društva. Predstavnici radnika u upravnim i nadzornim odborima odnosno drugim odgovarajućim tijelima koja nadziru vođenje poslova mogu koristiti predmetnu potporu.
Također, ciljane skupine su radnici zaposleni na puno radno vrijeme kod poslodavaca iz ciljane skupine poslodavaca (bez obzira je li radnik na određeno ili neodređeno).
Visina potpore za skraćivanje radnog vremena
Potpora se dodjeljuje za privremeno uvođenje punog radnog vremena radnika u trajanju kraćem od mjesečnog fonda sati, i to do najviše 90% radnih sati prema kalendaru radnog vremena.
Vrijednost iznosa neto naknade sata skraćenog radnog vremena računa se po formuli: do 4.000,00 kn podijeljeno s mjesečnim fondom sati za puno radno vrijeme za mjesec za koji je tražena potpora, množen brojem sati za koje se daje potpora.
Za radnike čiji je iznos ugovorene ili propisane neto plaće niži od 4.000,00 kn u neto iznosu, uzima se u izračun naknade sata skraćenog radnog vremena iznos ugovorene ili propisane neto plaće.
Potpora se ne može koristiti za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i/ili u razdobljima u kojima radnik ne radi zbog opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a ta razdoblja nisu vezana uz predmetnu mjeru skraćenog radnog vremena. Ako poslodavac ima obvezu isplate naknade plaće koja nije vezana uz predmetnu mjeru, obveza ima pravo prvenstva, te se za isto razdoblje se ne može koristiti mjera skraćenog radnog vremena. Na isplatu mjere ne utječe činjenica ako je radnik dio mjeseca primao naknadu plaće po nekoj drugoj osnovi, a dio mjeseca po osnovi korištenja predmetne mjere.
Poslodavac je dužan obračunati i isplatiti doprinose iz i na iznos potpore koju isplaćuje radniku. Prema odobrenoj potpori Zavod će izvršiti i povrat obračunatih i uplaćenih doprinosa iz i na osnovicu temeljem podatka Porezne uprave iz Obrasca JOPPD.
Na godišnjoj razini radnika i/ili poslodavca u prosjeku ne može biti više od 70% godišnjeg fonda radnih sati na mjeri skraćenog radnog vremena.
Više o kriterijima za dobivanje potpore pogledajte ovdje.
Foto:edukacije.hr
