Autor: Sbplus/A.P.
Ovo nije država za koju smo se borile. Ovo je lopovska Hrvatska. Ukrali su nam sve živo što su mogli, ponizili su nas na svakom koraku.Ovo je lopovska Hrvatska. Ukrali su nam sve živo što su mogli, ponizili su nas na svakom koraku. Dragovoljke u ratu su se prvo morale izboriti za svoj status među braniteljima, a nakon toga u miru doživljavati da ih se s podsmjehom pita „A vi ste bile dragovoljke?”.
SLAVONSKI BROD – Braniteljice su bile žrtve seksualnog zlostavljanja od strane naših branitelja, i to visokih časnika hrvatske vojske čije samo inicijale da spomenem znalo bi se o kome je riječ. Neke su ostale trudne, dio ih je odlučio dijete zadržati i danas skrbe o njima sa socijalnim naknadama jer su se nakon rata vratile na svoja radna mjesta na kojima ih je dobar dio ostao bez posla pa je tuđa pomoć jedino što imaju. Pravo na vojne mirovine izgubile su jer su nakon rata odlučile raditi, a ne biti na teret državnim jaslama – kazala je novogradiška dragovoljka Domovinskog rata Jasenka Marić, na današnjem okruglom stolu kojeg je Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Brodsko-posavske županije organiziralo pod nazivom „Žene s prve crte bojišnice – danas”.
A žene s prve crte bojišnice danas ogorčene su na odnos društva prema njima i njihovoj ulozi u ratu.
– Bila sam prva žena dragovoljka s ovih prostora. Ostavila sam dvoje male djece sa suprugom i sa 35 godina otišla s kupljenim pištoljem bez uniforme na prvu crtu bojišnice, kasnije sam uzela kalašnjikov jedan, pa drugi, pa snajper…bila sam u sanitetu, ali i kao branitelj – kazala je Paola Vdovjak koja je kaže u rat krenula vođena idealima o njenoj Hrvatskoj. Nažalost danas vidi jednu drugu Hrvatsku, dodaje, koja nije ni blizu onoj za kakvu se borila ona, njene kolegice i kolege branitelji.
– Ovo je lopovska Hrvatska. Ukrali su nam sve živo što su mogli, ponizili su nas na svakom koraku. Braniteljice nisu nigdje priznate. Pa i naša predsjednica Kolinda Grabar Kitarović nikada nigdje nije spomenula kako su braniteljice isto bile na prvoj crti bojišnice. Ako ona to nije spomenula nećemo dalje ni ići. Ako nas podcijeni predsjednica države što nam ostaje više za reći – ogorčena je Paola ističući kako su njene prijateljice po ‘prvoj crti bojišnice’ danas uglavnom bolesne što vuku kao posljedice rata.
Mnoge nisu ostvarile prava jer su nakon rata odlučile raditi, a onda ostale bez posla. Danas kada i traže pomoć, nje nema ni od kuda. – Razboljela sam se od karcinoma, tražila jednokratnu pomoć a dobila hrpu papira koju sam morala ispuniti da bih to pravo ostvarila. Tako bolesna nisam imala snage hodati i rješavati te papire tako da nisam ostvarila ni tih pet šest tisuća kuna koje sam trebala za lijekove – ogorčena je i Katica koja je bila u sanitetu 108. brigade. Kaže kako je jedno vrijeme bila ogorčena i htjela je zaboraviti sve. Jer i ona, kao i druge dragovoljke u ratu, prvo se morala izboriti za svoj status među braniteljima, a nakon toga u miru doživljavati da ih se s podsmjehom pita „A vi ste bile dragovoljke?”.
Upravo je danas organizirani okrugli stol bio prilika da se o položaju braniteljica i odnosa društva prema njima javno progovori i javnost senzibilizira po tom pitanju. Tim više što niti u braniteljskim udrugama ne vide previše prostora kako bi se izborile za svoja prava i položaj koji im pripada – da im se prizna da su se ravnopravno sa svojim kolegama borile za današnju slobodu. – Ja sam invalid Domovinskog rata i imamo HVIDR-u. Ali oprostite molim vas šta ću ja u HVIDR-i, šta ću u tom prostoru gdje dečki samo kartaju belu, kockaju…to meni ne treba – kazala je Ksenija Vargić koja je s 31 godinom stupila u 139. pa 108. brigadu da bi završila u petoj gardijskoj brigadi.
Sve su one obišle ratišta ne samo Slavonije nego i cijele Hrvatske, ali i bosanskog ratišta gdje se, kažu, branila Hrvatska. – Sretna sam što smo se izborili za slobodnu Hrvatsku, ali mi je i drago što oni branitelji koji su ostavili svoje živote diljem ratišta ne znaju što imamo danas. Današnja situacija je katastrofa. Državni vrh posebno ne brine za braniteljice, jer rijetko koja od nas ima bilo kakve privilegije. Nemamo ni čin. No bez obzira na sve, kako je rekla i kolegice Paula, i ja bih sutra da zatreba otišla na prvu crtu, borili bi se za iste ciljeve i iste ideale ali bi maknuli one koji nam osporavaju sve – kaže Ksenija.
Prema podacima resornog ministarstva od 2011. godine u Domovinskom ratu sudjelovalo je ukupno 23.080 žena, od čega u borbenom sektoru njih 14.194. Poginulo ih je 127 dok je njih 1113 uslijed ranjavanja ostalo trajnim invalidima.
no images were found
