U Hrvatskoj je preko 400,000 hektara neiskorištenog poljoprivrednog zemljišta, pokazuje analiza Instituta za primijenjenu ekologiju Oikon, čiji stručnjaci procjenjuju da bi ta površina mogla prehranjivati 11 milijuna ljudi.
Uslijed teških vremena uzrokovanih pandemijom korona virusa, brojne su države, uključujući i svjetske velesile, prisiljene preispitati svoje politike vezane uz samoodrživost nacije. Pored energije i vode, tu svakako ubrajamo i hranu. Kako bi svojim građanima to osigurale, neke su države već poduzele mjere kojima će ograničiti izvoz svojih poljoprivrednih proizvoda.
Nekorišteno je sve ono zemljište koje se može koristiti za poljoprivrednu namjenu, a u zarastanju je ili se ne koristi. U ovim preliminarnim kartiranim površinama nalazi se i minirano zemljište, no sva sumnjiva minska područja ćemo radi sigurnosti izbaciti iz nove detaljne i precizne karte na kojoj već užurbano radimo te očekujemo da će ona kroz desetak dana biti završena”, rekao je dr. sc. Vladimir Kušan iz Oikona.
“Ako se procijeni da je po glavi stanovnika potreban jedan kvadratni metar oranice dnevno, odnosno da jedan hektar može prehraniti 27 osoba kroz cijelu godinu, prema našoj preliminarnoj računici ovom površinom od preko 400.000 ha potencijalno bi se moglo prehraniti gotovo 11 milijuna ljudi godišnje! Ta brojka je naravno značajno manja jer tu moramo uzeti u obzir da dio zemljišta u ovoj karti nije iskoristivo i da ova potencijalno iskoristiva zemljišta nisu jednako plodna, no taj nam je podatak vrlo dobar pokazatelj da Hrvatska itekako ima mogućnosti i potencijal prehraniti ne samo svoje građane već proizvesti hranu i sirovine za izvoz”, objašnjava doc. dr. sc. Hrvoje Kutnjak s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
“Pozivamo sve koji žele i koji mogu doprinijeti da se čim prije priključe inicijativi „Zaorimo hrvatska polja!“ Svaka kriza je i prilika. Iskoristimo ovu priliku i mobilizirajmo hrvatski poljoprivredni potencijal. Zaorimo hrvatska polja! Posadimo hrvatske vrtove! Uredimo pašnjake i naselimo ih životinjama! Ali djelujmo odmah!”, naglašava Dalibor Hatić.
Izvor: agrobiz.hr
