Ministarstvo poljoprivrede ima dužnost razjasniti najčešća pitanja koja izazivaju dvojbe i nesigurnost među poljoprivrednicima i potrošačima.
Zakon o sjemenu donosi uređeniji sustav proizvodnje, stavljanja na tržište i uvoza poljoprivrednoga reprodukcijskog materijala, usklađuje nadležnosti, inspekcijski nadzor i druga pitanja od značenja za provedbu jedinstvenog sustava poljoprivrednoga sjemenarstva i rasadničarstva.
Prodaja proizvoda – plodova, dobivenih od sjemena neregistriranih sorti neće se mijenjati niti dodatno regulirati. Predmetni zakon regulira isključivo prodaju sjemena i sadnog materijala kao što su voćne sadnice i presadnice, pupovi i slično, a ne zabranjuje malim proizvođačima da za potrebe proizvodnje hrane obavljaju sjetvu sjemena iz vlastitog uzgoja od materijala sorti koje nisu registrirane, niti ih ograničava u stavljanju plodova na tržište dobivenih od tih sorti. Navedene odredbe obuhvatiti će samo proizvođače koji uzgajaju na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova. Također, izuzeće iz članka 53 stavka 4 odnosi se na popise sorti koji se ne nalaze na službenim sortnim listama.
Da bi se sjeme stavilo na tržište u bilo kojoj državi članici, ono mora proći proces certifikacije prema direktivama EU. Ne postoji jedinstvena odredba koja regulira sjetvu vlastitog sjemena s poljoprivrednog gospodarstva – svaka država članica rješava ovu problematiku zasebno. Sukladno navedenom, kako bi poljoprivredni proizvođači imali mogućnost korištenja zdravog i kvalitetnog sjemenskog materijala sjemena proizvedenog na vlastitom gospodarstvu, zakon o sjemenu uvodi pojam „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom, a urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje.
Prijedlog zakona ne ograničava načela ekološke proizvodnje; zakonom su propisana izuzeća za proizvodnju ekološkog sjemena odnosno ekološkog heterogenog materijala koji se stavlja na tržište sukladno Uredbi (EU) 2018/848 o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda.
Primjena zakona neće ugroziti gensku raznolikost tradicijskih poljoprivrednih sorti ni opstanak malih obiteljskih gospodarstava i život u ruralnim područjima; predviđeno je donošenje nacionalnih sortnih lista sjemena i sadnog materijala koje će uvesti stare, autohtone, lokalne i ugrožene sorte iz banke biljnih gena na lokalno tržište te u sustav državnih potpora. Štoviše, mali proizvođači, razne udruge te ostali koji se ističu proizvodnjom autohtonih i tradicijski sorti na ovaj način mogli bi proizvodnju podići na višu razinu i dobiti dodatnu vrijednost.
Predmetnim nacrtom Zakona predviđena su izuzeća od dorade za „čuvane sorte“, autohtone i tradicijske sorte, kao i ekološke proizvođače sjemena te će se izuzeće od obveze dorade, a na temelju kriterija ekonomske veličine poljoprivrednog gospodarstva i/ili ukupne godišnje količine sjemena s poljoprivrednog gospodarstva, naknadno propisati pravilnikom. Ministarstvo poljoprivrede će i kroz konkretne akte te kroz potpore omogućiti hrvatskim proizvođačima visoke standarde proizvodnje i smanjenje troška.
Novim zakonom se uvodi dodatni niz pojednostavljenja u odnosu na trenutno važeći zakon; regulira stavljanje na tržište reprodukcijskog materijala za izvoz sa OECD certifikatom koji je proizveden u RH, ali je ostao na domaćem tržištu, uređuje internet trgovinu sjemenom, definira odgovornost dobavljača za kvalitetu sjemena i sadnog materijala koji se stavlja na tržište te odvaja postupak priznavanja sjemena i sadnog materijala, budući da nisu isti uvjeti za priznavanje sjemena i sadnog materijala, kao što je drugačiji sustav održavanja nakon priznavanja. Također, uspostavljen je sustav ekvivalence kako bi se osiguralo da je poljoprivredni reprodukcijski materijal koji se uvozi identičan kvalitetom materijalu koji se proizvodi na teritoriju Republike Hrvatske, a izradom opisne sortne liste na osnovu provedenih poljskih pokusa poljoprivrednicima će se olakšati odabir materijala koji će u klimatskim uvjetima RH dati najbolje rezultate.
Ministarstvo poljoprivrede predlaže uređenje sustava navedenim Zakonom, kao i rješavanje otvorenih pitanja proizvodnje i stavljanja na tržište sjemena i sadnog materijala s obzirom na rast sektora sjemenarstva od 23 posto u protekle tri godine, a ukoliko (nije vjerojatno prije 2024. godine) nastupi obveza unošenja novih odredbi u pravni sustav RH, tada će se pristupiti eventualnom donošenju izmjena i dopuna Zakona. Zakon prolazi kroz standardnu proceduru usvajanja kako je propisano Ustavom i Poslovnikom o radu Hrvatskog Sabora te su moguće promjene u nacrtu do konačnog usvajanja.
Ministarstvo poljoprivrede brojnim ulaganjima u cilju ima povećati produktivnost, samodostatnost i konkurentnost poljoprivredno-prehrambenog sektora, međutim, sve mjere intervencija i sva financijska sredstva ne mogu donijeti rezultate dok se ne riješi činjenice da je svake godine oko 20 posto sjemena u strukturi biljne proizvodnje krajnje niske kvalitete. Prilikom sjetve takvog sjemena, zbog nepoznatih kvalitativnih parametara, nije moguće izračunati normu sjetve, stoga je neophodno napraviti kvalitativan skok za našu biljnu proizvodnju putem dorade sjemena – zdravim i kvalitetnim sjemenskim materijalom sprječavamo širenje bolesti, korova i štetnih organizama, a s druge strane omogućuju se kvalitetni, visoki i stabilni prinosi.
