Stanovnici pet slavonskih županija izloženi su daleko najvećem riziku od siromaštva u Hrvatskoj, pokazuju upravo predstavljeni rezultati istraživanja “Mapiranje i procjena geografske raspodjele rizika od siromaštva i socijalne isključenosti za mala područja RH”.
Prema dohodovnoj metodi istraživanja, Slavonci iz tih pet županija su na posljednjih pet mjesta u Hrvatskoj, što potvrđuje alarmantnost razmjera siromaštva na istoku zemlje. Tek nešto malo bolje Slavonija i Baranja prolaze po potrošnoj metodi izračuna rizika od siromaštva. Prema njoj, najgora je Karlovačka županija, a slijede četiri slavonske županije, Sisačko-moslavačka i Bjelovarsko-bilogorska županija, u rasponu od 33,9 % rizika od siromaštva u Brodsko-posavskoj županiji do 30,77 % u Virovitičko-podravskoj županiji. Prema toj metodologiji, Osječko-baranjska županija donekle se izdvaja, ali je još uvijek osma u RH po visini (24,88 %) rizika od siromaštva.
Detaljne Mape siromaštva, odnosno prostorne distribucije siromaštva i socijalne isključenosti u RH izradilo je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU-a u suradnji s Ministarstvom socijalne politike i mladih, Državnim zavodom za statistiku i Svjetskom bankom. Zamišljeno je da one posluže kao pomoć u dizajniranju politika te definiranju i raspodjeli budžetskih alokacija i EU sredstava namijenjenih smanjivanju regionalnih nejednakosti i siromaštva, poticanju ravnomjernog regionalnog razvoja i promociju socijalne uključenosti. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU-a u tu je svrhu razradilo specifični cilj kojim se želi poboljšati gospodarske, fizičke i socijalne uvjete života u najmanje pet pilot-područja koja višestruko zaostaju u razvoju te utvrditi i testirati novi integrirani teritorijalni pristup razvoju depriviranih područja. Kako bi se to ostvarilo, predviđeno je 100 milijuna eura u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija i još 20 milijuna eura iz Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali.
– Utvrdit ćemo područja i profile siromaštva, a Mape siromaštva omogućit će nam pravedniju raspodjelu EU sredstva za obnovu depriviranih područja – izjavio je ministar regionalnoga razvoja i fondova EU-a Tomislav Tolušić.
Zamjenik ministrice socijalne politike i mladih Ante Babić kazao je kako se kod siromašnih radi uglavnom o starijima i nemoćnima te obiteljima s više uzdržavanih članova, istaknuvši da smo po tome 7. s najvišim udjelom siromaštva u EU-u. Hrvatska, kao i druge države članice EU-a, u skladu sa Strategijom Europa 2020 i Nacionalnom strategijom za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti 2014. – 2020., mora smanjiti broj osoba koje žive u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Kako siromaštvo u RH ima teritorijalnu dimenziju, Ministarstvo je potpisalo Ugovor o savjetodavnim uslugama za izradu detaljne zemljopisne evidencije distribucije siromaštva i socijalne isključenosti sa Svjetskom bankom.
Prema dohodovnoj metodi, procijenjena stopa rizika od siromaštva za RH je 2011. iznosila 19,2 %, tj. procjenjuje se da je 19,2 % osoba (oko 803 tisuće) raspolagalo godišnjim ekvivalentnim dohotkom nižim od 24.000 kuna, koliko je iznosio prag rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo.
Procjene stope rizika od siromaštva u spornim statističkim regijama iznosile su u Kontinentalnoj Hrvatskoj 20 %, a u Jadranskoj Hrvatskoj 17,4 %. Najniže procjene stope rizika od siromaštva su u Gradu Zagrebu (9,8 %) i Primorsko-goranskoj županiji (11,9 %), a najviše u Brodsko-posavskoj (35,9 %) i Virovitičko-podravskoj županiji (33,4 %).
Prema potrošnoj metodi, procijenjena stopa rizika od siromaštva u RH 2011. iznosila je 17,1 %, tj. procjenjuje se da je 17,1 % osoba (oko 717 tisuća) imalo ekvivalentnu godišnju potrošnju nižu od 23.919 kuna, koliko je iznosio prag rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo. Procjene stope toga rizika na razini statističkih regija bile su u Kontinentalnoj Hrvatskoj 19,4 %, a u Jadranskoj 12,6 %. Najniže su procjene stope rizika od siromaštva, ispod 10 %, u Gradu Zagrebu (5,9 %) i Primorsko-goranskoj županiji (9,1 %), a najviše u Karlovačkoj (34,3 %) i Brodsko-posavskoj (33,9 %) županiji.
