Što se to događa s istinskim hrvatskim braniteljima? Kad se kaže ili objavi da su ne mali broj prisiljeni kopati po kantama za smeće, da nemaju od čega živjeti, da su bačeni na dno dna / na koljena /, onda se to ne uzima za ozbiljno, baš kao ni mnogobrojna samoubojstva ljudi koji su bili prvi kad je trebalo. Eto, opet nam se javio istinski hrvatski branitelj dragovoljac Domovinskog rata Zvonko Čulina iz Nove Gradiške (Prvča 38, gdje živi sa svojom četveročlanom obitelji kao podstanar).

 Bio je hrvatski policajac, trenutno obnaša dužnost predsjednika Udruge HBDRP BPŽ i dopredsjednika Zajednice Udruga HBDRP RH, već je štrajkao glađu, ponudio je na prodaju i svoj vlastiti bubreg, jer njegova obitelj i on stjerani su u kut, u mišju rupu.

Za njega je jedino rješenje da proda svoj vlastiti bubreg pa da, ako uspije prodati rješi svoje stambebne i druge probleme, jer ovako dalje više ne ide! rekao nam je.

Prema Potvrdi koju nam je dostavio iz Policijske Uprave Brodsko-posavske lijepo piše: bio je sudionik Domovinskog rata od 17. siječnja 1991.godine do 30. lipnja 1996.godine – ukupno 1992 dana borbenog djelovanja u Domovinskom ratu! Ima i čitav niz priznanja, ali od njih se ne živi. Dakle, taj je čovjek čitav rat proveo u borbi za slobodnu, samostalnu i neovisnu hrvatsku državu, da bi danas provodio dane jedino u traženju milostinje – da preživi. Znamo, reći će neki, pa nešto je i dobio. Da, dobio je, ali ako se zna da su Domovinskom ratu uglavnom (oko 80-90 %) sudjelovali oni s nižim školskim kvalifikacijama / NSS ili SSS /, pa kao i maloljetni, da ne kažemo sirotinja, onda je valjda svima jasno da “dobiti nešto” zapravo znači – ne dobiti ništa, poglavito u odnosu na desetine tisuća onih koji su rat samo gledali putem malih ekrana iz inozemstva ili podruičja lijepe naše koja nisu osjetila rat i tome slično, a danas su enormni bogataši.

Zvonko, neprestano nastoji isticati što je sve prošao kao hrvatski branitelj od 1991.god do 1996.god. Ali, koga to zanima? Nema Ministarstva, medija ni političkog čelnika u državi kojem se nije obratio. Ali, sluha za nevolje tih i takvih ljudi nema, pa nema. Čak se većina ne udostoji ni odgovoriti na dopise, valjda misleći u sebi – neka crknu, tko ih je uopće i tjerao u rat!

Računi su mi blokirani, nemam ni za kruh. Počeo sam rješavati svoje stambeno pitanje, čak su mi neki u tome i pomogli (hvala im!), ali sve je stalo. Svaku noć sanjam da će netko doći i kupiti moj vlastiti bubreg, to je jedino što mogu ponuditi. Znam da su u iznimnom teškom položaju i neki drugi hrvatski dragovoljci, pa je već jednom red da kažemo toj gospodi koja raspolažu s enormnim financijskim sredstvima – dosta je – kazao je Čulina, koji poziva svakoga tko želi provjeriti njegove dokumente i drugo da su vrata njegovoga doma u kojem privremeno stanuje uvijek otvorena.

Stoga, apeliramo još jednom na sve – pomognite istinskom hrvatskom ratniku Zvonku Čulini. Javite mu se na email: [email protected], mobilni telefon: 099/ 654 97 67.

Svaka pomoć je dobrodošla!

Tekući račun na koji možete pomoći: IBAN : HR2523900013290146398

SWIFT : HPBZHR2X – Hrvatska poštanska banka,

Mladen Pavković,

predsjednik Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91.

Mob: 099/665 15 62

 

Komentari
Prethodni članakBiskup pohodio stanare prognaničkog naselja
Sljedeći članakU spomen na Luku Pejakovića iz Donjeg Lipovca