Koji su po vama i HSS-u bili glavni ciljevi za godinu na izmaku i jeste li zadovoljni radom HR sabora u istoj, odnosno amandmanima za koje ste se borili i predlagali za Slavoniju i Slavonce?
Hrvatska seljačka stranka je od osnutka 1904. bila stranka naprednih ideja i ciljeva sukladnih ondašnjem gospodarskim i političkom trenutku. Uvijek je dobro podsjetiti da je HSS prvi zagovarao izjednačavanje svih političkih staleža i seljaštvu osigurao pravo odlučivanja, izjednačio žene i muškarce u stranci i borio se za pravo glasa i ravnopravnost žena, HSS-ove politike su bile financijska decentralizacija koja nije bila prihvaćena (nakon Radićeve smrti već u siječnju 1929. uvedena je diktatura i zabranjene političke stranke) Hrvatska seljačka stranka je uvijek okupljala hrvatsku inteligenciju.
Ciljevi HSS-a niti danas se nisu promijenili naš program „Nova Republika“ jasno ukazuje da i danas čovjek: seljak, radnik, službenik ili intelektualac mora moći živjeti od svoga rada, a država mora provoditi pravedne politike. Temeljna programska odrednica HSS-a je sloboda pojedinca i društvena pravednost.
To su bila načela kojima sam se vodio u svim svojim raspravama tijekom protekle godine raspravljajući o zakonima vezanim za gospodarstvo, poljoprivredu, obrazovanje, zdravstvenu ili socijalnu skrb. Ukazivao sam na nepravde koje pojedini zakoni čine prema građanima koji svakodnevno napuštaju Hrvatsku i Slavoniju. Istina mora se priznati da ovo što se danas događa nije rezultat samo trenutnih politika, to je sustavno i kontinuirano potkradanje hrvatskih radnika koje je krenulo s privatizacijom u devedesetim, a nastavlja se i danas. 2018. je obilježilo ozakonjenje krađe u Agrokoru, prepuštanje hrvatskog gospodarstva ruskim bankama i američkim strvinarskim fondovima uz izvlačenje novca na privatne račune pojedinaca koji su pisali Zakon o Agrokoru. Saga o Agrokoru nije gotova, prehrambenu industriju i najplodnije slavonske i baranjske njive smo predali strancima.
Donijeli smo set mirovinskih zakona koji nisu pravedni i koji trajno penaliziraju radnika zbog odlaskom u prijevremenu mirovinu, a istovremeno oni s povlaštenim mirovinama su ostali netaknuti. Hrvatska postaje socijalno neosjetljiva, a upravo socijalna osjetljivost je najveća vrijednost koju je Hrvatska imala.
Novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti dopušta potpunu privatizaciju primarne zdravstvene zaštite, a kada se to dogodi nećemo moći liječniku bez novčanika ili skupe police zdravstvenog osiguranja, postat ćemo dio Europe u kojoj rade naši mladi, a iz koje dolaze liječiti se u Hrvatsku. Zdravstvena zaštita će postati nedostupna zbog nedostatka liječnika koji već danas fale u Vrbju, Davoru i Cerniku. Time nisam zadovoljan i takvu devastaciju sustava ne smijemo dopustiti.
U poljoprivredi se događaju promjene koje nisu u interesu povećanja proizvodnje i očuvanja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, ukida se Poljoprivredno šumarska savjetodavna služba kako bi se centralizirao sustav i sve ovlasti odlučivanja dale jednom čovjeku. Nije raspisan niti jedan natječaj za zakup ili prodaju državnog poljoprivrednog zemljišta bojim se da se i tu čeka strance, jer moratorij na prodaju zemlje strancima istječe.
Obrazovanje je također bila tema o kojoj je HSS uvijek govorio , pa tako i ja u Hrvatskom saboru, na žalost obrazovanje se svodi na školsku torbu i tablet, a zanemaruje se sadržaj koji učenik mora usvojiti, zanemaruje se učenje kritičkog razmišljanja, malim plaćama u obrazovnom sektoru zanemaruju se učitelji bez kojih nema vrhunskih obrazovnih rezultata. U Hrvatskoj se njeguje prosječnost, kultura odobravanja i šutnje, na takav način nikada nećemo izaći iz krize. Hrvatska je u gospodarskoj krizi, krizi morala i krizi duha rijetki su mladi koji izražavaju svoje nezadovoljstvo osim bijegom iz Hrvatske. Dok ne prevladamo krizu duha i krizu morala ne možemo krenuti naprijed.
Slavonija, Slavonija je moj dom. Svi želimo da nam dom bude pun djece, mladih, da su svi zaposleni i da svi imamo kruha. Na žalost u Slavoniji danas nje tako, zato sam predlagao , a to ću činiti u buduće, pozitivne mjere za Slavoniju koje mogu vratiti život. Naši gospodarstvenici moraj imati prednost pri ocjeni gospodarskih projekata, moraju dobiti fond za sufinanciranje slavonskih projekata, moraju imati manji PDV i trebali bi dobiti porezne olakšice na reinvestiranu dobit. Oni koji zapošljavaju trebali bi biti oslobođeni doprinosa na plaću. Ponekada mi se činilo da sam to govorio hladnom svemiru, a ne ljudima koje su birali Slavonci.
– Kakvo je vaše stajalište u vezano za novu koaliciju HSS-a i IDS-a, te što mislite o potezima predsjednika Beljaka?
Moje rasprave u Saboru od prve do posljednje borba su za Slavoniju. HSS se zalaže za potpunu decentralizaciju Hrvatske, mada je Hrvatska sve centraliziranija. U svojoj borbi za gospodarski jaču Slavoniju nema ničega lošega, ne vidim ništa loše u borbi Istrijana za gospodarski snažnu Istru.
Krešo Beljak je unio svježinu u HSS, vratio HSS radićevštini usudio se reći da su hrvatske gospodarske politike loše, da je pravac u kojem ide Hrvatska pogrešan, da nam uzori ne mogu biti na istoku, moramo ih pronaći i slijediti prema zapadu. Krešo Beljak nije sudjelovao u privatizaciji i nije podržao gospodarski kriminal, on je vođa u punom smislu te riječi što mnogima smeta. Spreman sam s Krešom Beljakom graditi novi HSS koji će prepoznati hrvatska mladost, radnici, seljaci, građani i hrvatska inteligencija. Stvaralački mozaik u Hrvatskoj trebamo graditi jedino tako možemo opstati.
– Kakav je vaš stav u svezi bivšeg članstava HSS-a koji su osnovali HDS? Osvrnuvši se a to da su bili nezadovoljni pravcem i politikom sadašnjeg HSS-a.
Nisam primijetio da oni djeluju u Novoj Gradiški, Slavonskom Brodu i Brodsko-posavskoj županiji nemam o čemu govoriti ili išta komentirati.
– Što poručujete građanima u Novoj 2019. godini?
Churchill je nekada davno ponudio teški rad, suze i znoj. Hrvatsku čeka teški rad i puno znoja da bismo uhvatili priključak s razvijenom Europom. Hrvati nisu lijeni, Hrvati znaju raditi, ali se pokazalo da naši vođe ne znaju ili ne žele donositi odluke koje su u interesu građana.
Ne gubimo nadu, gledajmo naprijed, najveće bogatstvo koje imamo smo mi sami i ne dopustimo da nam tuđinci kroje odijelo koje ćemo mi nositi. Budimo svoji.
