Prije objašnjenja problematike navedene u naslovu, važno je podsjetiti kako se u službenim dopisima navodi nadnevak i mjesto. Pravopis nalaže pisanje zareza iza mjesta, a prije datuma, odnosno „Nova Gradiška, 8. veljače“. Drugi način zapisivanje je „U Novoj Gradiški 8. veljače“, a u ovom primjeru treba izostaviti zarez jer počinje s prijedlogom „u“.
Govornici pri pisanju i izgovaranju griješe kada naziv mjeseca pišu i izgovaraju u nominativu. Pogrešno je: „8. veljača“ jer bi to značilo da u godini postoji osam mjeseci po imenu veljača. Pravilno je: „8. veljače“ jer označava skraćeni oblik u kojem izostavljamo riječi „dana“ i „mjeseca“. U punom obliku rekli bismo osmi dan mjeseca veljače. U nadnevcima naziv mjeseca treba stavljati u genitivu: siječnja, veljače, ožujka. Pogrešno je napisati da je „11. rujan dan napada na New York“, a pravilno je „11. rujna je dan napada na New York“.
Greška je i kada govornici pri čitanju ne dekliniraju redni broj za oznaku dana u mjesecu. Nepravilno je reći: „Sjednicu ćemo održati prvi ožujka (1.ožujka)“. Pravilno je: „Sjednicu ćemo održati prvog ožujka“.
Dolazimo do problema iz naslova, a odnosi se na čitanje nadnevka u kojem je naveden mjesec veljača. Brojevi se, kao promjenjiva vrsta riječi, s imenicom slažu u rodu. Sljedeći to pravilo, mnogi govore da je danas osma veljača jer je veljača u ženskom rodu. Podsjetimo se da je to kraći zapis nadnevka, a puni bi glasio: „Danas je osmi dan mjeseca veljače“. Skraćeno se kaže: „Danas je osmi veljače“. I tu je bitno mijenjati broj po pripadajućim padežima pa bi rečenicu: „Odlučit će se 10. veljače“ trebalo pročitati: „Odlučit će se desetog veljače“
Ponovimo:
Naziv mjeseca se uvijek čita u genitivu: „siječnja, veljače, ožujka…“
Datum uz „mjesec veljača“ čita se: „prvog, drugog, trećeg… veljače.“
Zahlađenje / zahladnjenje
Glagol zahladiti znači da se nešto što kakvim, u ovom bi slučaju značilo da je netko s nekim zahladio odnose: „Zahladiti prijateljstvo sa određenim društvom“. S istim nastavkom (-iti) dolaze i glagoli „bijeliti, crveniti, zeleniti“, a znače „obojiti nešto s određenom bojom“. „Danas ću bijeliti zid.“ Glagolska imenica od ovih glagola zahladiti glasi: „zahlađenje“. „Jučer sam obijelio zid“. „Zbog svađe, nastupilo je zahlađenje prijateljskih odnosa“.
Glagol zahladnjeti ima značenje postajanja hladnim, a to se ovih dana odnosi na vrijeme pa iz toga glagola izvodimo glagolsku imenicu zahladnjenje. „Vrijeme će još i više zahladnjeti.“
Autor: Mario Trupinić
