Civilno društvo u najširem smislu predstavlja građane koji se organiziraju kako bi ukazali na neki problem ili na neku potrebu u zajednici te ih riješili. Građani se mogu okupiti i osnovati udrugu. Mogu djelovati i neformalno, kao pojedinci organizirani oko građanske inicijative.
Razlozi radi kojih se građani organiziraju raznovrsni su:
- društveni problemi
- potrebe određene skupine građana
- zajednički interesi
Uz civilno društvo (civilni sektor) postoje još dva sektora –javni (državni) i privatni sektor (tržište).
Ono po čemu je civilno društvo karakteristično jesu vrijednosti i načela na kojima se temelji –dobrovoljnost, sloboda udruživanja, solidarnost, filantropija (dobrotvornost), transparentnost, supsidijarnost, demokracija, poštivanje ljudskih prava i tolerancija.
Organizacije koje djeluju u civilnom društvu zovemo organizacije civilnoga društva. Udruge su najbrojniji oblik organizacija civilnoga društva.
Danas se na civilno društvo gleda kao na ravnopravnog sudionika u promišljanju i suodlučivanju o pitanjima koja su važna za građane, primjerice o recikliranju otpada, o ravnopravnosti spolova itd.
Problemi s kojima se društvo danas suočava teško može samostalno riješiti bilo koji od triju sektora. I ne treba ih rješavati samostalno. Udružujući snage i međusobno surađujući, društveni sektori mogu postići dobre rezultate i pronaći kvalitetna rješenja svakog problema. Bez udruga i građanskih inicijativa koje su najvažniji entiteti civilnog društva, nemoguće je imati kvalitetnu demokraciju. Nezavisni mediji i osnažene organizacije civilnog društva su psi čuvari demokracije i korektiv vlasti. Nadziru državne institucije i obnašatelje vlasti, podsjećaju ih na ispunjenje obećanja, upozoravaju javnost na probleme, nameću nove ideje i teme na političku agendu, informiraju, educiraju i senzibiliziraju javnost. Mjera u kojoj će civilno društvo biti korektiv nepovoljnih odluka za društvo od strane političkih elita, ovisi o njegovoj razvijenosti i snazi.
Dva osnovna organizacijska oblika civilnog društva su zaklade i udruge.
Zaklada je imovina koja služi ostvarivanju neke općekorisne ili dobrotvorne svrhe. Dok je udruga organizacija koju stvaraju građani radi rješavanja socijalnih problema u zajednici ili radi bilo kojega drugog posebnog interesa. Za obavljanje predviđenih djelatnosti oni osnivaju udrugu kao posebnu pravnu osobu.
Početak razvoja civilnog društva u Hrvatskoj
Kao jedan od oblika razvoja civilnog društva u Hrvatskoj su i zaklade čije postojanje se bilježi još u 15. i 16. stoljeću. U to vrijeme zaklade su bile u domeni crkvenih institucija. Potom je brojno hrvatsko plemstvo osnivalo zaklade, osobito namijenjene siromašnim studentima. Pod kraj 19. i početkom 20. stoljeća brojne zaklade su osnovane na području kulture, zdravstva i slično i imale su važnu ulogu u općem razvoju tih segmenata. Dvadeseto stoljeće obilježile su brojne stipendijske zaklade. Kao i općenito civilno društvo, nakon Drugog svjetskog rata, zaklade prestaju postojati. Osamostaljenjem Hrvatske ponovno oživljava djelatnost zaklada, ponajprije onih osnovanih od strane hrvatskih iseljenika. Danas, kada je evidentno postojanje većeg broja zaklada u Hrvatskoj, kao dominantan problem je loš zakonski okvir za osnivanje i razvoj zakladništva, potom brojne administrativne prepreke, potom neadekvatna suradnja s medijima i slično. Društvena odgovornost gospodarstva u Hrvatskoj je prisutna, ali tek u povojima i uglavnom je riječ o ulaganjima u sport i obrazovanje.
Većina udruga nema profesionalnu strukturu ili je ona minimalizirana zbog nedostatka sredstava, što ih čini vrlo krhkim za javno djelovanje. Razvidno je da je civilni sektora platio i velik danak ekonomskoj krizi, jer je bio prvi, a biti će zadnji koji osjeća teret recesije, kao nešto što nije nužno. Jedino sektor humanitarnog djelovanja, potpomognut međunarodnom zajednicom jača i usmjerava se prema brojnim sugrađanima koji su se našli pod udarom krize, a u zadnje vrijem fokus djelovanja se koncentrira na izbjegličku krizu.
Udruge nisu proračunski korisnici niti spadaju u javni sektor. One su, baš kao i privatna poduzeća, pravne osobe privatnog prava. Njih nije osnovala država kako bi djelovale u interesu birača ili poreznih obveznika. One su nastale slobodnim i dobrovoljnim udruživanjem građana koji su se odlučili angažirati oko zajedničkih ciljeva. Ključna razlika između njih i trgovačkih društava u privatnom vlasništvu nije ta da jedni troše javni novac, a drugi ne, već da neprofitne organizacije ne djeluju kako bi ostvarile profit.
Uloga u društvu
Pojam civilnog društva u Hrvatskoj intenzivnije se koristi u protekle tri-četiri godine. Obično se koriste pojmovi nevladine organizacije i neprofitni sektor. Razumijevanje pojma civilno društvo relativno je ograničeno na uski krug bolje obrazovanih pripadnika srednjih slojeva i mlađih generacija. Pod civilnim se društvom razumijevaju organizacije i inicijative koje imaju pozitivan pristup društvenim problemima i koje doprinose općem dobru. OCD pripadaju udruge, zaklade i fundacije, privatne ustanove, neke zadruge te neregistrirane inicijative. U Hrvatskoj je proveden relativno ograničen broj empirijskih istraživanja o problemima razvoja civilnog društva i rijetke su rasprave koje se organiziraju na tu temu. Teme civilnog društva relativno su slabo zastupljene u obrazovanju. Neadekvatna je zastupljenost teme civilnog društva i na sveučilišnim studijima.
Civilno je društvo prostor između obitelji, države i tržišta gdje se ljudi udružuju radi promicanja zajedničkih interesa. Ona ima dvije bitne karakteristike različite od većine drugih koncepata istraživanja civilnog društva. Prvo, njezin je cilj prevladati uobičajeno usmjeravanje na formalne i institucionalizirane organizacije civilnog društva jer uzima u obzir neformalne skupine i ad hoc koalicije. Drugo, dok je civilno društvo često percipirano kao područje u kojem vladaju pozitivne akcije i vrijednosti, ovdje se uključuju u procjenu i negativne manifestacije civilnog društva. Ovaj koncept stoga ne obuhvaća samo humanitarne organizacije ili udruge koje se bave zaštitom okoliša, nego i navijačke skupine.
Projekt Snaga lokalne zajednice sufinanciran je sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda.
Sadržaj objave isključiva je odgovornost Novogradiške udruge za promicanje lokalne uprave i samouprave .
