Mjesec hrvatske knjige manifestacija je koja u Hrvatskoj tradicionalno promiče čitanje kao društvenu vrijednost i knjigu kao kulturno dobro, a 2015. godine održavat će se od 15. listopada do 15. studenoga.

Ono si što čitaš, moto je ovog Mjeseca hrvatske knjige, koji jednom nogom stoji u listopadu, drugom u studenome i na taj način jesen čini književnijom od ostalih godišnjih doba.

U Novoj Gradiški je mjesec knjige krenuo na najbolji način, književno-znanstvenim skupom “Let s Gavranom”. Na dvodnevnoj manifestaciji okupili su se vrsni književnici i dramaturzi kako bi raspravljali o važnosti Mire Gavrana, njegovim djelima i radu. Svakako treba istaknuti da su se Gavranovom radu približila djeca, njegova najdraža publika. Gradska knjižnica Nova Gradiška je, inače, osnivač prvog Fan kluba “Miro Gavran” u Hrvatskoj. I sam autor je ponosan na to, jer se u njemu okuplja veliki broj djece koja vole čitati. A to je ono najvažnije, treba čitati i poticati sve iz okoline da to rade.

U novogradiškoj Gimnaziji, Elektrotehničkoj i ekonomskoj školi i u Osnovnoj školi “Mato Lovrak” učenici su kroz različite radionice čitali i prezentirali djela, našeg Mire Gavrana.

Zašto je čitanje, uopće, važno?

Postoji bezbroj razloga zbog kojih je dobro i važno čitati knjige, ali opet kao da ne shvaćamo koliko su knjige važne i koliko iz njih možemo naučiti. Knjiga će okupirati duže od bilo kojeg filma, omogućuje da čitatelji koriste svoju maštu i izvuče po koju poruku.

  1. Knjiga obogaćuje rječnik i izražavanje – Najbolje u svemu tome je da sve to dolazi tako lagano i prirodno. Pomaže da se izrazite s tako mnogo lijepih riječi, upoznate druge dijalekte, kao i neke arhaične riječi davno zaboravljene, koje više nisu u upotrebi.

  2. Naučiti nešto novo – Mnoge knjige su bazirane na povijesnim činjenicama o kojima možda ne znate ništa, ukoliko ste imali naviku da drijemate na satovima povijesti, ali dodajte neki zanimljiv zaplet i naučit će te mnogo više o velikim bitkama od ljudi koji su zapravo hvatali bilješke na predavanjima.

  3. Poticanje mašte – Knjiga je medij koji nam ne servira gotovu sliku, Za vrijeme čitanja mozak nužno stvara predodžbe o pročitanome, riječima opisane likove i mjesta, pa čak i ponašanja i osjećaje, transformira u žive slike s oblicima i bojama i zvukovima; drugim riječim, za vrijeme čitanja mozak radi, a to što radi znači da uvježbava, trenira svoje sposobnosti. U glavi svakog čitatelja stvara se posebna slika onoga što piše, svi zamišljamo drugačiju sliku

  4. Razvoj kritičkog mišljenja – Djecu treba naučiti da prema pročitanome budu sumnjičavi te da problematiziraju događanja i osobine likova. Bajka o ružnome pačetu jedan je primjer koji može poslužiti kao poticaj za kritičko promišljanje.

  5. Zabava –Na kraju, čitanje je zabavno. Svijet književnosti je toliko raznovrstan, s toliko različitih žanrova, da je gotovo nemoguće da neka osoba ne pronađe knjigu u kojoj bi uživala. Akcija, ili možda drama u kojoj ćemo pronaći nekog lika s čijim životom se možemo poistovjetiti, ili neki roman, bajka. Žanrova ima puno i za svakoga.


Povijest knjige stara je oko 7 000 godina. Od pradavnih zapisa na komadu drveta, kostima ili životinjskim rogovima ljudi su bilježili svoja znanja i doživljaje. Rimljani su pisali na voštanim pločicama pisaljkom koja je sličila grančici. Prve su se prave knjige pojavile na Istoku. Najstarije kineske knjige bile su sastavljene od bambusovih daščica, a kasnije su ih zamijenili svitci od svile. Stari Babilonci, Asirci i Perzijanci drvenim su štapićem utiskivali znakove u mekane glinene pločice. Stari su Egipćani pisali na drvenim i kamenim pločama te na svitcima papirusa. Oko 1440. Johannes Gutenberg je konstruirao drvenu prešu pomoću koje se dobijao otisak pritiskom ravne ploče preko lista papira. 1455. godine objavio prvu tiskanu Bibliju. Do danas su se razvili različiti načini tiskanja knjiga. Suvremeno doba modernih tehnologija donijelo je i novi način čitanja, e-knjigu, koja je najviše popularna među mladim generacijama.

Za sve knjigoljubce se u studenom održava najomiljeniji sajam na Zagrebačkom velesajmu – INTERLIBER. Kao jedan od najdugovječnijih i najpopularnijih sajmova održat će se od 10. do 15. studenog. Posjetitelje, kao i svih godina ranije, očekuju puni paviljoni, pregršt novih naslova, predstavljanja knjiga, dolazak hrvatskih i inozemnih književnih zvijezda, neposredni razgovori s autorima uz potpisivanje knjiga, susreti nakladnika, knjižničara i knjižara, književne radionice, okrugli stolovi, a to je samo dio bogatog programa koji će se odvijati u intenzivnom ritmu na pozornici te na izložbenim prostorima izlagača. Organizator sajma je Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske u suradnji sa Zagrebačkim velesajmom te pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture. U istom terminu održava se Sajam glazbe i multimedije. Posjetitelje očekuju veliki popusti, pa će se moći kupiti knjige za svega nekoliko kuna, a ulaz na sajam je besplatan.

 

Čitanje nas obogaćuje, zato, potražite neki naslov koji vas zanima ili ga poklonite budućem čitatelju.

no images were found

Komentari
Prethodni članakEuropska komisija potvrdila da je Vrhovni sud povrijedio europsko pravo u slučaju „Franak“?
Sljedeći članakHSS na Gradskoj tržnici u Novoj Gradiški