Gradski muzej Nova Gradiška priključio se još jednom obilježavanju Noći muzeja. U skladu s ovogodišnjom temom Između stvarnog i digitalnog, muzej se pobrinuo da dio sadržaja bude predstavljen uživo, dok je dio izložbe bio dostupan na društvenim mrežama. Tako su posjetitelje dočekali članovi Gradskog muzeja i otvorili zanimljivom gostujućom izložbom Muzeja krapinskih neandertalaca naziva Krapinski pračovjek, koju su popratili svojim nastupom članovi Udruge Krapinski neandertalci – pleme špiljskog medvjeda.
Kustosica Jelena Kovre provela je posjetitelje kroz izložbu. -” Srce mi je veliko kao kuća, prošle godine nismo mogli imati Noć muzeja uživo. Nadamo se da će ova teška vremena što prije proći pa ćemo se češće družiti u ovolikom broju,”- naglasila je Kovre i otvorila izložbu.
Baština je stara 130 tisuća godina koja je dijelom prikazana i u gostujućoj izložbi Muzeja krapinskog pračovjeka. – “Nalazište Hušnjakovo spada među najznačajnije prapovijesne lokalitete na svijetu. U potpunosti je istraženo 70-ih godina prošlog stoljeća. Tu je prikupljena najbrojnija zbirka neandertalskog čovjeka koja danas broji 900 komada ljudskih fosilnih kostiju, više od 2000 komada ostataka životinjskih kostiju te 1200 kamenih alatki koje su dokaz materijalne kulture krapinskog pračovjeka, koji je živio na našem području prije 125.000 godina te iza sebe ostavio mnogo vrijednih dokaza o načinu života i običajima koji su vladali u tadašnjim pleistocenskim zajednicama. Zahvaljujući upravo nalazima iz Krapine i njihovoj osteološkoj analizi i interpretaciji, danas znamo kako je pračovjek izgledao, kako se oblačio, čime se hranio ili od kojih je bolesti bolovao te kako je liječio ozljede i sanirao rane”,- rekao je prilikom otvorenja izložbe u Gradskom muzeju Nova Gradiška Jurica Sabol, ravnatelj Muzeja Hrvatskog Zagorja i autor izložbe.
Izložba prikazuje način života krapinskog pračovjeka u pećinama, način lova, ali i fosilne ostatke izumrlih životinja poput špiljskog medvjeda, pragoveda, stepskog bizona, vunastog mamuta.
– “O tumačenju krapinskog nalazišta postoje različite teorije, koje su danas predmet brojnih rasprava. Nakon višestoljetnog postojanja ono je osobito atraktivno upravo zbog svoje paleontološke važnosti i velikog broja fosilnih uzoraka. Zaštićeno je kao prvi paleontološki spomenik prirode RH, te uvršteno u jedno od najbogatijih paleolitskih staništa neandertalskog čovjeka u Hrvatskoj i Europi. Muzeju krapinskih neandertalaca i Nalazištu Hušnjakovo je u Bruxellesu 2016. dodijeljena Oznaka europske baštine kao lokalitetu od iznimne važnosti za povijest čovječanstva Europe,”- naglasio je ravnatelj Sabol.
Na samo otvorenje izložbe stigli su i glumci iz Krapine, autentično odjeveni u krapinske praljude, koji su zanimljivim interaktivnim prikazom života u pećini zabavili posjetitelje.
Stručno vodstvo predstavilo je i izložbu Tragovi rimske vojske u Zbirci Josipović.
-“Ovo je zbirka oružja koju posjeduje naš sugrađanin Donald Josipović. Njegova zbirka sadrži više od 52 predmeta koja su ovdje izložena. Oružja su vojnici odbacivali u vode nakon završetka vojne službe. Najčešće su Rimljani oružje bacali u rijeku Savu. Ovdje imamo rimske bodeže, duge i kratke mačeve, kacige.. Veselimo se dolasku školaraca kojima će ova izložba biti posebno objašnjena,” – rekla je vanjska suradnica arheološkog odjela Nova Gradiška Ana Pavleković Đeruk.
Arheološki muzeji u našoj zemlji, posebice oni koji su i nastali u 19. stoljeću, korijene svojih zbirki nalaze upravo u tim prvim privatnim kolekcijama koje su u konačnici donirane ili otkupljene. Fenomen kolekcionarstva antičkih predmeta nije nestao u 20. stoljeću, dapače, no s razvojem formalno-pravnih okvira očuvanja povijesne baštine, muzeja i institucionalne arheologije, između kolekcionara s jedne strane, te arheologa i muzealaca s druge, počelo je na vidjelo izlaziti sve veće razmimoilaženje u pristupu arheološkim artefaktima.
